Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je – Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti, a izabrana je od Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) te se obilježava uz promociju i podršku od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Opća namjera obilježavanja je odraz globalnog nastojanja podizanja svijesti o pitanjima i problemima mentalnog zdravlja i poticanje na djelovanje u svrhu potpore brizi o mentalnom zdravlju.
Prema definiciji, mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem je pojedinac u stanju uspješno iskoristiti svoje potencijale, primjereno se suočavati sa svakodnevnim izvorima stresa, produktivan je u svome poslu i predstavlja doprinos za zajednicu u kojoj živi. Biti zdrav u mentalnom pogledu ne znači samo to da nemamo nikakav mentalni poremećaj. Nekoliko je faktora koji utječu na naše zdravlje, kako tjelesno tako i mentalno, jer nema jednoga bez drugoga. Faktori koje je potrebno uvažiti su socioekonomske prilike, biološki i okolišni čimbenici.
Na globalnoj razini skoro jedna milijarda ljudi ima neki oblik mentalnih poremećaja od kojih je depresija vodeći uzrok nesposobnosti za rad. Prema procjenama, 5% populacije odraslih osoba boluje od depresije. Svaka sedma mlada osoba u dobi od 10 do 19 godina suočava se s nekim od mentalnih poremećaja. Polovina tih poremećaja je počela u periodu do 14. godine života, ali je bila neprepoznata, stoga i netretirana. Osobe koje boluju od težih oblika mentalnih poremećaja, poput shizofrenije, umiru deset do dvadeset godina ranije u odnosu na ostatak populacije. Na svakih 100 smrti jedna od njih je uzrokovana samoubojstvom. Ono je ujedno četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina.
Jasno je koliki negativan utjecaj problemi mentalnog zdravlja imaju na kvalitetu života, no oni predstavljaju i značajan ekonomski gubitak. Procjena je da su dva mentalna poremećaja, depresija i anksiozni poremećaji, uzročnici smanjene produktivnosti što na razini globalne ekonomije predstavlja gubitak od jedan trilijun američkih dolara. Dobra vijest je da se ipak radi o problemu za koji ima pomoći te da se njene učinke može uočiti i na ovom ekonomskom području. Za svaki uloženi dolar u efektivne tretmane depresije i anksioznosti očekuje se povrat od pet dolara. Za svaki uloženi dolar u efektivan tretman ovisnosti o drogama, očekuje se povrat do sedam dolara kroz reduciranje nelegalnih aktivnosti i smanjenje sudskih troškova. Neupitno je da je mentalno zdravlje cilj vrijedan postizanja i sam po sebi, no brojke koje govore u prilog ulaganja u ovo područje svakako pomažu na putu do tog cilja.
Jedna od prepreka koju je potrebno svladati i kojom se ovogodišnji dan mentalnog zdravlja bavi je nejednaka dostupnost skrbi o mentalnom zdravlju za različite populacije. Na globalnoj razini je razlika između potreba i dostupnosti skrbi iznimno velika. Mali broj ljudi ima pristup kvalitetnoj mentalnoj skrbi. Navedeno stanje je posljedica desetljećima dugog nedostatka ulaganja u promociju, prevenciju i skrb o mentalnom zdravlju. Dodatan problem predstavljaju i stigma i diskriminacija koje se veže uz područje mentalnih poremećaja, a na njih se nadovezuju kršenja ljudskih prava osoba s mentalnim poremećajima (više o ovoj temi možete pročitati u članku Dan prava osoba s duševnim smetnjama).
Briga o mentalnom zdravlju sve više dobiva na važnosti u području zdravstvene skrbi. Pandemija je svakako doprinijela tome da se o ovoj temi više razgovara, a bit će i globalni poticaj na poduzimanje nužnih koraka za unapređenje zaštite mentalnog zdravlja.
Radi prepoznatih potreba za zaštitom mentalnog zdravlja, WHO je 2019. godine pokrenuo specijalnu inicijativu za mentalno zdravlje (2019-2023) pod nazivom Univerzalna zdravstvena zaštita za mentalno zdravlje putem koje će se osigurati kvalitetna skrb o mentalnom zdravlju u 12 prioritetnih zemalja za ukupno 100 milijuna ljudi. Istraživanje (WHO) koje je provedeno sredinom 2020. godine pokazuje smanjenu dostupnost usluga iz područja skrbi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti uslijed okolnosti uzrokovanih pandemijom. Godinu dana nakon toga, u svibnju 2021. godine, održan je sastanak predstavnika vlada iz cijeloga svijeta koji su prepoznali potrebu za unapređenjem kvalitete i dostupnosti skrbi o mentalnom zdravlju te donijeli zajednički plan djelovanja kojem je cilj do 2030. godine ostvariti jasne i mjerljive pokazatelje napretka na ovom području.
Prepoznati kao skupina kojoj je potrebno posvetiti više pažnje su adolescenti. U priručniku koji je WHO izdao usmjeravajući se na mentalno zdravlje adolescenata, generalni direktor ove organizacije izražava zabrinutost za mentalno zdravlje mladih koji se školuju i odrastaju u svijetu promijenjenom uslijed pandemije. Nedavno provedeno Nacionalno istraživanje ukazalo je na porast određenih problema mentalnog zdravlja mladih u Republici Hrvatskoj.
Jasno je da pandemijske okolnosti neće tako brzo nestati, radi čega je potrebno prilagoditi im se kako bi se iz situacije kakva god bila dobilo ono najbolje. Jedan od brojnih načina na koji je uvijek poželjno i moguće reagirati je preventivno djelovanje. Njime se smanjuje vjerojatne buduće poteškoće te se olakšava trenutna situacija.
Uzevši u obzir mlade osobe i preventivno djelovanje, ove godine, povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti organizirao je online predavanje za roditelje učenika srednjih škola pod naslovom – „Što bismo trebali znati o vršnjačkom nasilju?“, a održat će ga magistra psihologije i kognitivno bihevioralni terapeut, Lea Maričić. Osim samih učenika i škole, oni koji mogu doprinijeti kvalitetnim međuljudskim odnosima učenika su svakako i njihovi roditelji. Tome je tako jer upravo oni su i ti koji najviše brinu o tome i žele da njihova djeca budu sretna.
(izvor: WHO)
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti