Prirodno je i očekivano da se ljudi razlikuju, a opstanak različitosti je nemoguć s izostankom tolerancije. „Nitko nije rođen da bi mrzio“, kaže video UN-a na temu porasta prisutnosti govora mržnje. Glavnim alatom za borbu smatraju edukaciju jer kako je naučena, mržnja tako može i mora biti i odučena.
Međunarodni dan tolerancije obilježava se od 1995. godine, tada osnovan od UNESCO-a, s ciljem podizanja svijesti javnosti o opasnostima netolerancije. Obilježava ga se svake godine 16. studenog, na dan kad su države članice usvojile Deklaraciju o načelima tolerancije koja toleranciju definira kao moralnu, pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države, a razvija je se radom na međusobnom razumijevanju među kulturama, narodima i ljudima. Suprotno tome razumijevanju, netolerancija se odražava kroz predrasude i diskriminaciju grupa ljudi ili pojedinaca. Više o tome možete pročitati u članku „Stereotipi, predrasude i diskriminacija“.
Uz edukaciju, UNESCO izdvaja još neke važne čimbenike za osnovu tolerancije – zakone, pristup informacijama, lokalno djelovanje i rješenja, osviještenost pojedinaca. Prema tome, zakoni bi trebali promicati ljudska prava, zabranjivati i sankcionirati zločine iz mržnje i diskriminaciju te svima omogućiti jednake prilike. Pristup informacijama se u najvećoj mjeri može osigurati putem slobode medija, kako bi se utjecaj onih koji šire lažne informacije smanjio i jasnije razlikovalo činjenice od osobnih mišljenja. Osviještenost pojedinca odnosi se na svijest o povezanosti vlastitog netolerantnog ponašanja koje ostavlja posljedice na društvo u obliku povratnog ciklusa nasilja i nepovjerenja jer netolerancija s jedne strane rađa netoleranciju s druge strane. Lokalno djelovanje odnosi se na traženje rješenja u zajednici u kojoj osoba živi. U slučaju eskalacije netolerancije u životnoj okolini nužno je primjereno djelovati, a ne prepustiti samo vladi ili institucijama da odrade svoj dio posla. Svi smo dio rješenja.
U razdoblju od 2001. do 2010. godine, UNESCO je pokrenuo i obilježio Međunarodno desetljeće kulture mira i nenasilja za djecu svijeta. Zadnja godina desetljeća, 2010., obilježena je kao Međunarodna godina za zbližavanje kultura. Nastavkom na ove događaje proglašeno je Međunarodno desetljeće za zbližavanje kultura (2013. – 2022.). Na ovu potrebu jasno ukazuju brojni aktivni sukobi diljem svijeta, zastupljeno nasilje i netolerancija. Radi toga UNESCO ističe potrebu za udruživanjem snaga, ljudi i nacija, u razvoju univerzalne, globalne svijesti, oslobođene stereotipa i predrasuda. Implikacije ovog desetljeća (2013—2022.) ukazuju na potrebu za usmjeravanjem na ljudsko dostojanstvo, druželjubivost i solidarnost kao temeljima suživota u svim vjerama i sekularnim ideologijama.
Raznolikost svijeta u kojem živimo i njegovih brojnih jezika, religija, kultura i etničkih pripadnosti nije osnova i uvjet za sukobe, nego neprocjenjiva vrijednost koja nas sve obogaćuje.