Prije 32 godine, u prosincu 1989. godine, obilježena je Međunarodna godina obitelji. Par godina kasnije, 1993. g., Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 15. svibnja Međunarodnim danom obitelji. Cilj ove manifestacije je podizanje svijesti o problemima s kojima se obitelj kao zajednica suočava te širenje znanja o socijalnim, ekonomskim i demografskim procesima koji pogađaju obitelji.
Svatko lako može reći što za njega obitelj znači, no stručno rečeno obitelj je „osnovna društvena skupina, povezana srodstvom, utemeljena na braku i zajedničkom životu užega kruga srodnika, prije svega roditelja, koji vode brigu o djeci (svojoj ili posvojenoj) te ih odgajaju.“ Ovakav model se naziva nuklearnom obitelji, no to nije jedini model. Prateći modernizaciju u društvu se javlja i sve veći broj obitelji s jednim roditeljem, nevjenčanih zajednica, istospolnih zajednica i samačkih kućanstava.
Modernizacija se na obitelj odražava i na druge načine, među kojima se izdvajaju četiri „megatrenda“ – tehnološke promjene, migracije, urbanizacija, demografske i klimatske promjene. Tema ovogodišnjeg dana je „Obitelji i urbanizacija“. Na tu temu na stranicama UN-a piše: „Urbanizacija je jedan od najvažnijih megatrendova koji oblikuje naš svijet te živote i dobrobit obitelji diljem svijeta“. Ciljevi održivog razvoja, poput iskorijenja siromaštva, postizanja zdravlja i blagostanja, oblikovanje naselja u uključiva, sigurna, otporna i održiva, smanjivanje nejednakosti unutar i između zemalja; ti ciljevi održivog razvoja i njihovo ostvarenje ovise o tome u kojoj mjeri se urbanizacija pozitivno odražava na dobrobit obitelji i blagostanje svih generacija koje zajedno žive u gradovima.
Govoreći o ovoj temi, objavljen sveobuhvatan članak „Migracija, urbanizacija i obitelj“ navodi kako je 2007. godine, prvi put u ljudskoj povijesti, urbana populacija nadmašila onu ruralnu. Kompleksnost fenomena urbanizacije je teško sažeti s obzirom na jedinstvene okolnosti u različitim dijelovima svijeta no donosi prednosti i nedostatke koji se na obitelji diljem svijeta odražavaju na nebrojene kombinacije načina. Radi toga, unificirana rješenja ni odgovore nije moguće ponuditi.
Jedna od brojnih rubrika koju rad obuhvaća je potreba za priznanjem veze između urbanizacije, fizičkog i mentalnog zdravlja i pristupa prirodi/zelenim prostorima. Sve jasnije postaje i sve više se potvrđuje kako odluke o urbanom dizajnu (planu, namjeni i oblikovanju prostora) imaju ključnu ulogu u borbi protiv rastućih razina pretilosti i prevenciji bolesti povezanih sa stilom života putem poticanja fizičke aktivnosti i unapređenjem mentalnog zdravlja. Urbani dizajn utječe na to hoće li se i koliko će stanovnicima biti lako kretati se, hodati, biciklirati, aktivno se rekreirati, koristiti javni prijevoz, komunicirati sa susjedima i zajednicom. Detaljnije o ovom interdisciplinarnom području možete pročitati u članku Zdrav okoliš – zdravi ljudi.
Poticaj koji UN daje je premještanje fokusa s razine pojedinca u društvu na razinu obitelji. Jasno je da obitelj kao društvena zajednica ima nezamjenjivu ulogu u planiranju budućnosti budući da postizanje ciljeva održivog razvoja bez obitelji koje prosperiraju nije moguće.
(obitelj: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje)
(www.un.org)
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije