Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja 2021.

Dijelimo činjenice o drogama, spasimo živote

Glavna skupština UN-a 1987. godine proglasila je 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama. Svake se godine na današnji datum osvrnemo na važnost ove bitke. To nije jednostavan posao. Niti je posao jedne institucije. Samo udruženim radom i međusektorskom suradnjom možemo postići rezultate vrijedne naše obitelji, zajednice, društva kao cjeline. A bitka je to koju vrijedi dobiti. I to već svi znamo.

Ovogodišnjom temom, kako je navedeno u naslovu, želimo istaknuti važnost prenošenja istinitih činjenica o drogama – pravovremenih i točnih informacija, koje mogu učiniti razliku, u onom kritičnom trenutku kada se osoba zatekne u situaciji dileme „probati ili ne probati“. Dilema nalik onoj „biti ili ne biti“ – svevremenska, prijelomna, koja u slučaju psihoaktivnih tvari može uistinu biti pitanje  života ili smrti. Bez pretjerivanja dramatiziranjem, jer smrt može uistinu nastupiti konzumacijom psihoaktivnih tvari, ali i propast produktivnog i kvalitetnog života kao i promjene ličnosti koje uslijede s vremenom provedenim u svijetu droge, mogu također značiti svojevrsnu smrt – oduzimanje osobne slobode vezanošću na psihoaktivnu tvar, umanjivanje kapaciteta za brigu o sebi i drugima, rizična ponašanja, da nabrojimo samo neke… Izgubiti sebe kakav si mogao/mogla postati bez obolijevanja od razarajuće bolesti koju droga donese. Bolesti ovisnosti.

Kako, dakle, poučiti mlade i stare, djecu i roditelje, djedove i bake, da znaju prepoznati, reagirati, zaustaviti se, potražiti pomoć? Kojim medijem proslijediti istinite i točne informacije da pronađu plodno tlo, i tamo negdje (ali i bliže no što mislimo, već tu u naselju, pred školom koju pohađaju naša djeca, pred vrtićem…) učine razliku u ključnom trenutku?

Koliko je danas teško vjerovati onome što čitamo, vidimo iz raznih primjera. Kritičko mišljenje uglavnom nije dio školskog kurikuluma, već se od ranog školovanja učimo reproducirati memorirano. Je li to i najbitnije u 21. stoljeću, kada informaciju nalazimo jednim klikom miša, pitanje je za sve nas. Međutim, nije manje bitno razlučiti koja je od tih informacija uistinu točna? Kao i koja će to informacija ostaviti najviše utiska za kasnije racionalno i odgovorno odlučivanje? U jednoj anketi provedenoj među mladima u Americi došlo se do rezultata da više od polovice djece i mladih nije u mogućnosti razlučiti točnu od lažne vijesti. Koliki bi postotak bio kod nas, možda nam može pojasniti indeks medijske pismenosti, no to je već druga tema.

Vijesti koje impulzivno biramo čitati su informacije no nisu ujedno i edukacije. Dobivamo ih kroz društvene medije, medijske portale, često „surfajući“ s mobitelom u ruci – biramo „clickbait“ naslove, koji nas privlače ciljajući na naše emocije (veća je vjerojatnost da ćemo kliknuti i podijeliti vijest čiji naslov nas čini sretnim, ljutim ili uzbuđenim) iza čijih bombastičnih riječi uglavnom stoji praznina dezinformacije. Što ćemo iz toga izvući kao zaključak za sebe? U eri kada nam je „nemam vremena“ svima česta rečenica kada se treba družiti, putovati, educirati – ako to ne osvijestimo, provedemo sate i sate svog života gledajući kako žive drugi; kako se igraju, druže, putuju, pjevaju, plešu, raspakiravaju iz ambalaže razne proizvode, izvode pokuse s opaskom „ne pokušavajte to kod kuće“… A kakav razoran utjecaj takve „informacije“ mogu imati vidimo na primjeru pretužnog slučaja iz Italije kada je djevojčica slijedeći „tik-tok“ izazov nesretnim slučajem preminula…

Stoga, obratimo pažnju što naša djeca i mladi rade u slobodno vrijeme, što prate na svojim uređajima kada naoko izgledaju sasvim mirno i spokojno ali pri tome možda upijaju sadržaje štetnog karaktera. Naučimo ih razmišljati, tražiti i prepoznavati prave informacije, ne izmjenjujmo informacije kako bi ih zaštitili, već budimo s njima iskreni s istinitim sadržajem na način primjeren njihovoj dobi. Kada u tom kontekstu govorimo o našoj današnjoj temi, možemo reći iskreno:

  • Da, droge donose taj mali trenutak ugode ili euforije, nešto što nam se lako može svidjeti da poželimo još i opet! I da, rizična je i samo jedna konzumacija. Ne znači da ćete odmah postati „ovisnik“, ali ćete se značajno približiti tom putu. Čemu?
  • Ne, to nije trajni izvor svakodnevne sreće – taj trenutak brzo iščezne, a još brže nas stignu godine borbe s bolešću, stigmom, zakonom, velike tuge i patnje za cijelu obitelj. I ne, put je to koji sigurno ne vodi do samoostvarenja, a garantirano ostavlja duboke ožiljke raznih vrsta. Zašto?
  • Da, možemo birati nikada ne zakoračiti tom cestom. Mnogo ih je drugih tu na izbor, koje nude više nade i dugoročnog životnog zadovoljstva koje nam niti jedna kemikalija ne može pružiti. I ne, često ne možemo izabrati okrenuti se natrag u zdravlje kada to poželimo jer ovisnička cesta je kratka i brza. Nije lako promijeniti smjer. Danas je uzbudljivo, sutra je nepopravljivo uništeno. Ne možemo se resetirati na tvorničke postavke, ne možemo deinstalirati program.

Svakako je OK odlučiti za sebe. Na korak ste do svjesne i informirane životne odluke. Da ili ne? Danas vas pozivam da uz znanje i svjesnost odlučite mudro.

Više o bolesti ovisnosti možete saznati ovdje.

Javite se, tu smo za vas, na prvoj liniji zdravlja!

Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content