Svjetski dan šećerne bolesti – 14. studenoga

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14.11. s ciljem podizanja svijesti o utjecaju šećerne bolesti na samog bolesnika i njegovu obitelj, promicanja edukacije obitelji i oboljelih te ukazivanja na važnost prevencije i pravilnog liječenja.

Šećerna bolest (Diabetes mellitus) najčešća  je metabolička bolest višestrukog uzroka karakterizirana kroničnom hiperglikemijom s poremećajem metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina, koje uzrokuje defekt u lučenju i/ili djelovanju inzulina.

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije razlikujemo razne tipove šećerne bolesti, od kojih su najpoznatiji i najčešći TIP 1 i TIP 2.

Tip 1 šećerne bolesti najčešće se otkriva u djetinjstvu i adolescentnoj dobi. Razvija se brzo, a uzrok je  autoimuno razaranje beta-stanica gušterače, koje dovodi do potpunog nedostatka inzulina. Uz jako izražene simptome (pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad) dolazi do dehidracije, dubokog disanja i zadaha po acetonu. Za liječenje tipa 1 neophodan je inzulin. Šećerna bolest tipa 1  često je udružena s drugim autoimunosnim bolestima.

Tip 2 šećerne bolesti obično se otkriva u srednjim godinama i starijoj životnoj dobi. U ovom tipu postoji neosjetljivost tkiva na inzulin (inzulinska rezistencija) i oslabljena sposobnost izlučivanja inzulina. Neosjetljivost na inzulin i slabost beta-stanica djelomično su uvjetovane nasljeđem, a razvoj bolesti je pod snažnim utjecajem okolišnih čimbenika, dakle sjedilačkog stila života, manjka tjelesne aktivnosti i debljanja – svi ti čimbenici povećavaju inzulinsku rezistenciju.

Simptomi i komplikacije

Najčešći simptomi šećerne bolesti su pojačana žeđ, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, suhoća i svrbež kože, tegobe vezane uz sustav spolnih organa, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima. U osoba koje se ne liječe, moguće komplikacije koje nastaju radi neregulirane koncentracije glukoze u krvi su slabljenje vida i sljepoća, zatajenje bubrega, dijabetički ulkusi, gangrena, ubrzana ateroskleroza te srčani i moždani udar.

Kolike su granične vrijednosti glukoze u krvi?

Vrijednosti glukoze natašte veće ili jednake od 7 mmol/L, odnosno veće ili jednake od 11,1 mmol/L u OGTT testu (popije se 75 grama glukoze uz mjerenje šećera natašte i dva sata po unosu – za trudnice se mjeri natašte te nakon 60 i 120 min), odnosno nalaz slučajno mjerenog šećera većeg od 11,1 mmol/L udruženog sa simptomima bolesti dijagnostički je značajno za dijabetes. Vrijednosti glukoze između 6 i 7 mmol/L, odnosno veće od 7,8 ali manje od 11,1 u OGTT predstavljaju stanje oštećene tolerancije glukoze i rizik od razvoja bolesti.

Važna pretraga je i određivanje glikoziliranog hemoglobina, HbA1C, koji pokazuje prosječnu razinu glukoze u krvi u posljednja tri mjeseca.

Vrijednosti glikoziliranog hemoglobina trebalo bi održavati ispod 7,2 % – na taj način vjerojatno neće doći do razvoja kasnih dijabetičkih komplikacija ili će taj razvoj biti izrazito usporen. Naime, povišene vrijednosti glukoze u krvi znače i povišene vrijednosti HbA1C, odnosno višak glukoze vezan na eritrocite, ali i mnoga druga tkiva i organe, što je povezano s kasnim dijabetičkim komplikacijama na mnogim organima. S obzirom na to da je prosječni životni vijek eritrocita tri mjeseca, HbA1c testiranje nije potrebno provoditi prije isteka tog perioda.

Liječenje i prevencija

Glavni cilj liječenja šećerne bolesti je održati razinu šećera u krvi unutar normalnih granica.

Tip 1 šećerne bolesti nažalost ne možemo prevenirati te ga je potrebno liječiti farmakoterapijski (lijekovima).

Za razliku od toga, na Tip 2 šećerne bolesti možemo utjecati promjenom životnih navika. U pretilih ljudi važno je izgubiti na tjelesnoj masi. Zdrava prehrana (smanjiti količinu slatke i masne hrane, jesti više puta dnevno manje obroke, jesti kuhanu hranu…) i svakodnevna tjelovježba (mišićna aktivnost izravno snižava razinu šećera u krvi) odgađaju početak korištenja lijekova (peroralnih antidijabetika i inzulina) u borbi protiv šećerne bolesti tipa 2.

Ukoliko je potrebno uzimati lijekove, važno je uzimati ih redovito prema preporuci svog liječnika, voditi Dnevnik vrijednosti šećera u krvi te redovito ići na liječničke kontrole.

IZVORI:
https://artemeda.hr/secerna-bolest-ili-dijabetes/
https://www.svkatarina.hr/centar-izvrsnosti/14/secerna-bolest-i-njene-komplikacije/341
https://www.adiva.hr/zdravlje/dijabetes/otkrijte-secernu-bolest-na-vrijeme-12-simptoma-dijabetesa/
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-secerne-bolesti-2019/
https://poliklinika-analiza.hr/uloga-hba1c-testa-u-dijagnostici-dijabetesa/

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima