Svjetski dan prevencije samoubojstava – „Zastani na tren, promijeni život“

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava ( eng. IASP) s ciljem povećanja svjesnosti o tom ozbiljnom javnozdravstvenom problemu:

  • Svake godine najmanje 800 000 u svijetu oduzme si vlastiti život.
  • Samoubojstvo je drugi po redu uzrok smrti mladih u dobi od 15 do 29 godina.
  • Svakih 40 sekundi netko u svijetu skonča svoj život samoubojstvom.
  • Na svako počinjeno samoubojstvo dolazi više od 20 pokušaja samoubojstva.
  • Više je smrtnih slučajeva koji su posljedica samoubojstva nego ukupnih smrtnih slučajeva koji su posljedica rata i ubojstva.
  • Svako počinjeno samoubojstvo utječe na živote barem 6 ljudi.

Samoubojstvo je kompleksan čin. Ne postoji jedinstvena teorija kojom ga možemo objasniti, ne postoji jedan uzrok koji bi bio odgovoran niti jedinstvena  terapijska metoda koja bi ga spriječila.

Veća je vjerojatnost da će suicid počiniti osobe starije životne dobi, samci, usamljeni, nezaposleni, osobe koje u proživjele traumatska iskustva kao što su psihofizičko i seksualno zlostavljanje, ako trenutno proživljavaju krizna stanja (razvod, preseljenje obitelji, zasnivanje nove obitelji, gubitak bliske osobe, gubitak posla itd.), osobe koje boluju od kroničnih bolesti i trpe kronične boli.

Stoga,  zastanimo na trenutak, posvetimo minutu pažnje osobama u okolini i iskreno pitajmo: „Kako si?“, jer možda baš ta minuta može učiniti veliku razliku u nečijem razmišljanju o vrijednosti vlastitog života.

Obratimo pažnju na znakove koji bi mogli upućivati na rizik počinjenja suicida:

  • promjene u navikama spavanja i prehrane
  • povlačenje od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti
  • nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće
  • korištenje droga i alkohola
  • značajno zanemarivanje osobnog izgleda
  • vidljive promjene u ličnosti
  • uporna dosada, problemi s koncentracijom i akademskim uspjehom
  • česte, nespecifične pritužbe u vezi spavanja, koje su povezani s raspoloženjem
  • gubitak interesa za uobičajene hobije i aktivnosti
  • loša reakcija na kompliment ili priznanje
  • pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“
  • fraze poput „neću dugo biti problem“, ili „neću nikoga više ikada uznemiravati“ ili „“nije me za išta više briga“ ili „moj život je beznadan“
  • hitro rješavanje obveza koje su se dugo odgađale
  • poklanjanje vrijednih stvari
  • odbacivanje stvari koje su od osobne vrijednosti
  • postajanje pretjerano sretnim nakon prolaska kroz težak period depresije

Mentalno se zdravlje temelji na ravnoteži između naših unutarnjih snaga i slabosti, stoga nismo bespomoćni – razvijajmo i njegujmo zaštitne faktore koji čuvaju naše mentalno zdravlje i jačaju nas:

  • stabilna i fleksibilna obitelj u kojoj postoji dobra međuljudska komunikacija i skladni emocionalni odnosi
  • visoko samopoštovanje
  • osjećaj smislenosti vlastitog života
  • kontrola nad sobom i svojim ponašanjem koja dolazi iznutra
  • oslobađanje agresivnosti na socijalno prihvatljiv način
  • život u okolini koja potiče konstruktivno nošenje s teškoćama
  • doživljaj vlastite učinkovitosti i osjećaj samopouzdanja
  • pozitivna slika o sebi
  • dobre tehnike za nošenje sa svakodnevnim stresorima
  • strategije nošenja s problemima koje su usmjerene razrješenju problema
  • ulaganje vremena u kreativnost i stabilna prijateljstva
  • sudjelovanje u rekreacijskim aktivnostima
  • religioznost

Budimo društvo tolerancije, omogućimo osobama pod rizikom i njihovim obiteljima da bez straha od osude potraže pomoć!

Samoubojstvo se može spriječiti!

JESTE LI ZNALI?

Mit 1: Ljudi koji pričaju o samoubojstvu neće si nauditi, zapravo samo traže pažnju. NETOČNO.

Sve prijetnje samoozljeđivanjem i samoubojstvom trebamo shvatiti ozbiljno.

Mit 2: Samoubojstvo je uvijek impulzivan čin i dogodi se bez upozorenja. NETOČNO.

Čin samoubojstva može izgledati kao da je impulzivan ali je često iza toga mnogo promišljanja kroz duži vremenski period. Osobe koje planiraju samoubojstvo vjerojatno će nam odati svoje namjere ponašanjem ili riječima. Slušamo li ih?

Mit 3: Osobe koje su suicidalne uistinu su odlučne oduzeti si život. NETOČNO.

Većina osoba koje razmišljaju o samoubojstvu podijelit će svoje misli s barem jednom osobom ili nazvati telefon za krizna stanja ili liječnika, što je znak neodlučnosti a ne predanosti da si oduzmu život.

Mit 4: Kada se kod osobe uoče znakovi poboljšanja ili nakon što preživi pokušaj suicida, nema više opasnosti. NETOČNO.

Zapravo, jedno od najrizičnijih perioda je neposredno poslije krize ili pokušaja samoubojstva. Tjedan po otpustu iz bolnice je posebno rizičan.

Mit 5: Samoubojstvo je uvijek nasljedno. NETOČNO

Nisu sva počinjena samoubojstva počinjena od osoba koje u obiteljskoj povijesti imaju već takav slučaj. Iako, obitelji koje su sklone depresiji i drugim psihičkim bolestima ili je već netko počinio samoubojstvo su ipak pod povećanim rizikom.

Mit 6: Osobe koje planiraju ili počine samoubojstvo uvijek pate od određenog mentalnog poremećaja. NETOČNO.

Samoubojstvo i samoozljeđujuće ponašanje jesu povezana s depresijom, zloporabom psihoaktivnih tvari, shizofrenijom i drugim mentalnim poremećajima, međutim postoje i slučajevi počinjenog samoubojstva u osoba kod kojih nisu bili jasno vidljivi znakovi mentalnih bolesti.

Mit 7: Samoubojstvo se događa samo „nekom drugom“, ne nama i našim obiteljima. NETOČNO.

Samoubojstvo se događa svim tipovima ljudi i takvo ponašanje nalazimo u svim vrstama društvenih i obiteljskih  sistema.

Mit 8: Nakon što je osoba jednom pokušala suicid, neće to više ponoviti. NETOČNO.

Zapravo, pokušaji suicida su kritični pokazatelji koji upućuju da bi osoba mogla u konačnici i počiniti samoubojstvo.

Mit 9: Djeca ne mogu počiniti samoubojstvo jer ne razumiju značenje smrti. NETOČNO.

Iako rijetko, i djeca počine samoubojstvo i njihovu patnju i ponašanja koje ukazuju na tu mogućnost treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Ukoliko imate pitanja, javite nam se!

Služba za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Telefon: 01/3313-031

e- mail: mentalno-zdravlje@zzjz-zz.hr

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima