Svjetski dan prevencije samoubojstava – 10. rujna 2021.

Procjenjuje se da svako samoubojstvo ostavlja posljedice na otprilike 135 osoba, bile one članovi obitelji ili zajednice. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da svake godine od samoubojstva život izgubi oko 800 000 ljudi, a skoro 80% svih samoubojstava se događa u zemljama niskog i srednjeg prihodovnog statusa. Na spomenute brojke izvršenih samoubojstava dolazi još mnogo više onih koji samoubojstvo pokušaju ili krajnje ozbiljno razmišljaju o počinjenju.

Potreba za prevencijom je jasna, a prevencija je moguća i učinkovita. Jedan od načina je širenje svijesti o problemu i informiranje što većeg broja ljudi, poput Svjetskog dana prevencije samoubojstava, koji se održava na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti koji djeluje u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije, ove godine obilježava ovaj dan u suradnji s osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije. Imajući na umu da je Odjel jedna od „Prvih linija zdravlja“, školama je upućen dopis s pozivom da u slučaju bilo kakvih pitanja iz područja mentalnog zdravlja ili prevencije ovisnosti i uočene potrebe za reagiranjem, mogu zatražiti stručnu pomoć. To je moguće učiniti putem broja mobitela 099 7383 288, radnim danom od 12 do 15h ili putem email adrese mentalno-zdravlje@zzjz-zz.hr. Također smo ostvarili suradnju s radijskom kućom ZFM, pri čemu na današnji dan na njihovim frekvencijama (99.5 i 96.0 FM ) možete poslušati prilog o ovoj važnoj temi.

Ako si netko aktualno želi oduzeti život ili se sumnja da je suicidalan pomoć se može zatražiti u bilo kojoj hitnoj pomoći ili adekvatnim zdravstvenim ustanovama koje su osobi u tom trenutku dostupne. Postoje i hitne psihijatrijske ambulante, koje djeluju u sklopu nekih od bolnica, no za djecu i mlade u dobi do 18 godina, na području Republike Hrvatske djeluje samo jedna hitna psihijatrijska ambulanta, i to u sklopu Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež. Otvorena je od 0 do 24h.

Statistika nam ukazuje na sljedeće – učestalost samoubojstava na svjetskoj razini je 9 smrti na 100 000 osoba, a na razini Europe je to 10.5 smrti na 100 000 osoba, u prosjeku. Većina samoubojstava, njih tri četvrtine (75%) se događa u zemljama srednjeg i nižeg prihodovnog statusa u kojima ujedno živi većina svjetskog stanovništva. U prosjeku je više nego dvostruko više muškaraca koji su počinili suicid u odnosu na žene. Samoubojstvo je četvrti vodeći uzrok smrti mladih osoba, oba spola, u dobi od 15 – 19 godina.

Statistika nam ne ukazuje na bol, tugu i gubitak bližnjih, osobe koje više nema jer svaka od ovih gore spomenutih brojki je jedan život, jedna osoba. Statistiku je također moguće promijeniti vlastitim djelovanjem. Na globalnoj razini je cilj smanjiti stopu samoubojstava za trećinu do 2030. godine.

Između raznih intervencija izdvajaju se četiri učinkovite intervencije koje su dokazano potvrđene:

  1. Ograničavanje pristupa sredstvima za počinjenje suicida, poput vatrenog oružja ili otrovnih supstanci
  2. Suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o suicidu
  3. Rad na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina među adolescentnom populacijom
  4. Rano prepoznavanje, procjena, praćenje osoba koje su u riziku za počinjenje suicida

Uslijed pandemije životne okolnosti su svima nama postale stresnije nego što je to uobičajeno, no djeci i mladima još i više. Prema rezultatima Nacionalnog istraživanja u porastu je učestalost depresivnih i anksioznih stanja učenika.

Mlade osobe su u većoj opasnosti da izvještavanje medija o samoubojstvu kod njih potakne porast u broju samoubojstva. Jednako tako su u većoj opasnosti da budu žrtve utjecaja opasnih trendova koji se često šire društvenim mrežama, kao i slike ili snimke vršnjačkog nasilja, samoozljeđivanja ili izvršenja samoubojstva. Ovaj rizik je povećan u okolnostima koje su dovele do izrazite izolacije te psihološkog i socijalnog stresa. Radi navedenog potrebno je pridati pažnju i ponašanjima koja ukazuju na suicidalne tendencije, ali nisu nužno pokušaji. U najvećem riziku su osobe koje su prethodno pokušale učiniti samoubojstvo. Za njih je najvjerojatnije da bi mogle ponovno pokušati.

U nastavku navodimo znakove koji bi mogli upućivati na rizik za počinjenje suicida:

  • promjene u navikama spavanja i prehrane
  • povlačenje od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti
  • nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće
  • korištenje droga i alkohola
  • značajno zanemarivanje osobnog izgleda
  • vidljive promjene u ličnosti
  • uporna dosada, problemi s koncentracijom i akademskim uspjehom
  • česte, nespecifične pritužbe u vezi spavanja, koje su povezani s raspoloženjem
  • gubitak interesa za uobičajene hobije i aktivnosti
  • loša reakcija na kompliment ili priznanje
  • pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“
  • fraze poput „neću dugo biti problem“, ili „neću nikoga više ikada uznemiravati“ ili „nije me za išta više briga“ ili „moj život je beznadan“
  • hitro rješavanje obveza koje su se dugo odgađale
  • poklanjanje vrijednih stvari
  • odbacivanje stvari koje su od osobne vrijednosti
  • postajanje pretjerano sretnim nakon prolaska kroz težak period depresije

Uz navedene znakove koji mogu poslužiti kao upozorenje za reagiranje, postoje i brojne zablude o samoubojstvu. Tako je netočno da ljudi koji pričaju o samoubojstvu samo traže pažnju i da si ne žele nauditi. Netočno je i da je samoubojstvo uvijek impulzivan čin koji se dogodi bez upozorenja. Netočno je da su suicidalne osobe uistinu odlučne oduzeti si život, i da tko stvarno namjerava će to samo i učiniti.

Postoje još mnoge druge zablude o mentalnom zdravlju i samoubojstvu, i većina ljudi nisu stručnjaci koji se bave ovim područjima, no to niti nije nužno kako bi se pozitivno utjecalo na nečiji život. U društvu, zajednici, obitelji i krugu prijatelja mnogo je važnije osjećati se prihvaćenim i slobodnim zatražiti stručnu pomoć u slučaju potrebe. Ponekad je potrebno da drugi reagiraju, a kako bi to mogli potrebno je da se aktivno obraća pažnja na osobe koje nas okružuju i da se prije bilo čega drugoga nastoji pokazati razumijevanje.

Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content