Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je – Učinimo mentalno zdravlje i psihološku dobrobit globalnim prioritetom za sve, a izabrana je od Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) te se obilježava uz promociju i podršku od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Opća namjera obilježavanja je odraz globalnog nastojanja podizanja svijesti o pitanjima i problemima mentalnog zdravlja i poticanje na djelovanje u svrhu potpore brizi o mentalnom zdravlju.
Rastuće socijalne i ekonomske nejednakosti, oružani sukobi, nasilje i ostale krizne situacije pogađaju cijele populacije, prijeteći napretku poboljšanja opće dobrobiti. Osim toga, tijekom 2021. godine je 84 milijuna ljudi moralo napustiti svoje domove. Poruka Svjetske zdravstvene organizacije je da na svim razinama, kao pojedinci, zajednice i vlade, moramo području mentalnog zdravlja pridati više pažnje, više vrijednosti i više ulaganja. Nužna je potreba ojačati skrb za mentalno zdravlje na razini dostupnoj zajednici tako da postoji mreža lokacijski i financijski dostupnih, kvalitetnih usluga i podrške iz područja mentalnog zdravlja.
Jedno od područja koje SZO ističe je odnos posla i mentalnog zdravlja. Tako je u 2022. godini, SZO prvi put u svojoj povijesti objavio globalne smjernice na temu mentalnog zdravlja na poslu, koje uključuju smjernice za osiguravanje sigurnog, podržavajućeg i poželjnog radnog okruženje koje promovira mentalno zdravlje. Okolnosti se razlikuju od posla do posla pa su tako rizični čimbenici povezani s prirodom posla koji se obavlja, fizičkim, socijalnim ili kulturalnim karakteristikama radnog mjesta, ili prilikama za razvoj karijere, između ostalog. Okolnosti koje jesu povezane s većom vjerojatnosti pojave i razvoja problema mentalnog zdravlja su visoki zahtjevi na poslu, nesigurnost zaposlenja, slaba mogućnost kontrole posla, niska proceduralna i interakcijska pravednost, mobing i nizak stupanj socijalne potpore.
Drugo područje koje SZO prilikom ovog dana izdvaja je utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje. U globalnom prosjeku, već i prije pandemije, jedna od osam osoba je imala neki oblik mentalnog poremećaja. Istovremeno su usluge i financiranje dostupni za ovo područje bili nedostatni, pogotovo u zemljama niskog i srednjeg prihoda. Pandemija je uzrokovala globalnu krizu na području mentalnog zdravlja, dovodeći do pojave dugoročnih i kratkoročnih stresnih okolnosti koje su narušile zdravlje milijuna ljudi. Prema procjenama došlo je do 25% porasta u učestalosti depresivnih i anksioznih poremećaja.
Spomenuti porast samo je jedna od posljedica. Pandemija je jedna od najznačajnijih suvremenih globalnih kriza s posljedicama na zdravstveni i ekonomski sustav te društvo općenito. Mnogi su izgubili članove svoje obitelji ili bili razdvojeni, djeca i mladi nisu mogli rasti i razvijati se u normalnim okolnostima, milijuni ljudi su se našli ispod granice siromaštva. Jedna djevojka je na tu temu rekla: „Radi zabrinutosti i panike mentalno zdravlje mnogih mojih prijatelja se pogoršalo. Čini se kao da je sam strah bio zarazan.“ Svoje promišljanje zaključuje riječima koje podupire i SZO:
„Utjecaj pandemije se ne smije podcijeniti. Utjecaj pandemije ne smije biti olako shvaćen.“
Pandemija je, kao i druge krizne situacije, pokazala važnost ulaganja u skrb za mentalno zdravlje diljem cijelog svijeta. Kao poziv na brigu o svom zdravlju, citirat ćemo kratku i jasnu poruku jedne od osoba s kojima je SZO razgovarao:
„Ok je ne biti ok. Ok je potražiti pomoć.“
(izvor: who.org)