Obilježava se svake godine 10. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i dobrobit svih dobnih skupina. Ovaj dan podsjeća da je redovito kretanje jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i unaprjeđenja kvalitete života.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), tjelesna aktivnost obuhvaća svako kretanje tijela koje zahtijeva potrošnju energije, uključujući kretanje u slobodno vrijeme, na poslu ili u kućanstvu, a i umjerena i snažna tjelesna aktivnost dokazano doprinose poboljšanju zdravlja.
Redovita tjelesna aktivnost ima brojne povoljne učinke na zdravlje srca, mišićno-koštanog sustava i mentalno zdravlje. Ona doprinosi prevenciji i liječenju nezaraznih bolesti poput srčano-žilnih bolesti, dijabetesa tipa II i nekih oblika raka, smanjuje simptome depresije i anksioznosti te pozitivno utječe na kognitivne funkcije i opću kvalitetu života. S druge strane, tjelesna neaktivnost ubraja se među glavne rizične čimbenike za obolijevanje i smrtnost od nezaraznih bolesti, pri čemu osobe koje se nedovoljno kreću imaju veći rizik od prerane smrti u odnosu na one koje su redovito fizički aktivne.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da znatan udio odraslih osoba te velika većina adolescenata u svijetu ne dosežu preporučene razine tjelesne aktivnosti, što predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Povećanje razine kretanja u populaciji moglo bi spriječiti milijune prijevremenih smrti godišnje te dugoročno smanjiti opterećenje zdravstvenih sustava te troškove zdravstvene skrbi.
Posebno valja istaknuti dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti u starijoj životnoj dobi. Vježbanje pridonosi očuvanju fizičke neovisnosti te omogućuje starijim osobama lakše i sigurnije obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su hodanje, oblačenje, kuhanje i održavanje osobne higijene. Jačanjem mišića i kostiju povećava se stabilnost tijela i smanjuje rizik od padova i ozljeda, dok aerobne aktivnosti poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla pozitivno utječu na zdravlje srca i pluća, poboljšavaju cirkulaciju i funkcionalni kapacitet organizma. Tjelesna aktivnost ujedno povoljno djeluje na mentalno zdravlje starijih osoba, pomažući u smanjenju stresa, ublažavanju simptoma depresije i poboljšanju raspoloženja.
Redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na rad probavnog sustava, jača imunološki odgovor te pomaže u održavanju odgovarajuće tjelesne mase i pravilnog metabolizma, čime se dodatno unapređuju zdravlje i kvaliteta života u starijoj životnoj dobi.
Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) savjetuje da djeca i mladi u dobi od 5 do 17 godina budu fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno, dok se za odrasle preporučuje minimalno 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tijekom tjedna.
Starijim osobama preporučuju se jednake razine aktivnosti, uz dodatne vježbe ravnoteže radi prevencije padova, kao i vježbe jačanja mišića najmanje dva puta tjedno. Važno je naglasiti da je svaka tjelesna aktivnost bolja od potpune neaktivnosti te da se zdravstvene koristi ostvaruju i postupnim povećanjem razine kretanja.
Obilježavanje Svjetskog dana kretanja poticaj je za uključivanje više kretanja u svakodnevni život kroz jednostavne i dostupne aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla, boravka na otvorenom, rekreativnih aktivnosti i aktivnih pauza tijekom dana. Tjelesna aktivnost ne mora biti zahtjevna ni skupa – ključno je pronaći oblik kretanja koji odgovara osobnim mogućnostima i interesima te ga provoditi redovito.
Svjetski dan kretanja prilika je da se podsjetimo kako je kretanje temelj zdravog i aktivnog života. Poticanjem tjelesne aktivnosti ulaže se u očuvanje zdravlja pojedinca, unaprjeđenje mentalnog zdravlja i dobrobiti te u zdraviju i otporniju zajednicu.
Odjel za javno zdravstvo i zdravstvenu statistiku
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije