Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane 19. listopada 2022. godine u organizaciji Odjela za ispitivanje hrane i okoliša, u prostorijama Centra za mlade Bunker u Samoboru održano je predavanje „Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolje okruženje i bolji život“. Predavanju su prisustvovali ravnatelj Zavoda g. Lea Šunjić, predstavnici DIRH-a, Zagrebačke županije kao i predstavnici ustanova dječjih vrtića, škola ali i malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Cilj ovog predavanja jest podići svijest o gladi i siromaštvu u svijetu te poticanje na pronalazak rješenja za globalne probleme u sustavu opskrbe hranom.
Leave no one behind
Dan hrane podsjeća nas na zahvalnost za plodove zemlje ali i na to da se pitamo, imaju li svi ljudi jedan od osnovnih preduvjeta za život, hranu? Mnogi ljudi u današnje vrijeme nemaju ni za kruh, a cijene prehrambenih namirnica konstantno rastu. Problem je u pristupu hrani i dostupnosti kvalitetne hrane, koju sve više ometaju višestruki izazovi, uključujući pandemiju bolesti COVID – 19, sukobi, klimatske promjene, nejednakost, rast cijena i međunarodne napetosti.
Hrana nije otpad
Cilj UN-a je osigurati dostatnu hranu svim ljudima svijeta. Poraz čovječanstva je da se u razvijenim zemljama baca oko 40 posto hrane tijekom prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto propadne tijekom proizvodnje. Procjenjuje se da se čak trećina proizvedene hrane u svijetu baci. U EU se prosječno baci 173 kg hrane po stanovniku, na godišnjoj razini. Bacanje hrane golem je problem i za biološku raznolikost jer se procjenjuje da zbog krčenja prirodnih staništa za prenamjenu u poljoprivredne površine gubi se biološka raznolikost, a ujedno se nepotrebno troše resursi – iskorištava se tlo, voda i energija te se onečišćuju voda i atmosfera. Uz to odbačena hrana radi velik pritisak na odlagališta otpada, a tijekom razgradnje oslobađa metan, plin s višestruko većim stakleničkim potencijalom od ugljikova dioksida. Staklenički plinovi utječu na klimatske promjene, a zbog klimatskih promjena mijenjaju se okolišni uvjeti potrebni za poljoprivrednu proizvodnju što negativno utječe na prinose.
Svi mi kao pojedinci možemo utjecati na to da manje hrane bacamo. U odluci da smanjimo bacanje može nam pomoći nekoliko korisnih savjeta:
- Planirajte kupnju primjerice uvođenjem tjednog jelovnika koji će pomoći pri ciljanoj kupovini i smanjivanju bacanja hrane
- Redovitim provjeravanjem datuma roka trajanja i rotacijom hrane u hladnjaku i na policama tako da se novokupljene namirnice stavljaju u stražnji dio izbjeći će se njihovo kvarenje ili istjecanje roka trajanja
- Ne servirajte prevelike porcije hrane
- Ostatke skuhane hrane sljedećeg dana iskoristite za ručak ili večeru ili ih ponesite na posao i pojedite
- Ako vidite da ne možete potrošiti hranu prije datuma „upotrijebiti do“, možete je zamrznuti i tako joj produljiti trajnost
Mi jesmo ono što jedemo
Da bi tijelo dobilo sve potrebne energetske i nutritivne tvari potrebno je dobro izbalansirati obroke i pravilno iskombinirati namirnice iz svih šest skupina:
Promijenimo prehranu da bi promijenili sustave proizvodnje hrane.
