Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. srpnja, na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoja cjepiva protiv tog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu. Cilj obilježavanja ovoga dana je podizanje svijesti populacije o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa, s posebnim naglaskom na hepatitise B i C.
Nove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za hepatitis B stavljaju u prioritet pojednostavljene kriterije liječenja odraslih i adolescenata te proširenje indikacija za antivirusnu profilaksu kod trudnica, s ciljem prevencije prijenosa hepatitisa B s majke na dijete.
Smjernice također idu u smjeru poboljšanja dijagnostike, recimo kod dijagnosticiranja koinfekcije hepatitisom D te pružanja što kvalitetnijih usluga.
2024. godine je stoga kreiran prikladan slogan Svjetskog dana hepatitisa, koji glasi: “VRIJEME JE ZA AKCIJU” (engl.“It s time for action”).
O VIRUSNIM HEPATITISIMA
- Što su virusni hepatitisi?
Virusni hepatitis je akutna ili kronična bolest jetre uzorkovana virusima hepatitisa A, B, C, D i E.
Virusi hepatitisa A i E prenose se oralno (zagađenom hranom i pićem) te predstavljaju veliki javnozdravstveni problem u nerazvijenim zemljama, sa slabim higijenskim standardom. Kod nas se pojavljuju sporadično.
Virusi hepatitisa B i C prenose se krvlju i spolnim putem te oboljeli u početku često ne pokazuju nikakve simptome, no dugoročno, bolest poprima kronični oblik i može dovesti do pojave ciroze i raka jetre. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu ima oko 304 milijuna oboljelih od hepatitisa B ili C. Za mnoge od njih testiranje i liječenje je još uvijek nedostupno. Virusni hepatitisi su drugi uzrok smrti od infektivnih bolesti u svijetu, s oko 1.3 milijuna smrti godišnje (jednako kao tuberkuloza), od čega je 83 % uzrokovano virusom hepatitisa B, a 17 % virusom hepatitisa C.
U Europi se pretpostavlja da je 10.6 milijuna ljudi oboljelo od hepatitsa B, a 8.6 milijuna oboljelo od hepatitisa C, a broj umrlih se kreće oko 53 000.
- Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska – manje od 1 posto.
Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Nacionalni Program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
- Kako prevenirati zarazu virusnim hepatitisima?
Prevencija virusnih hepatitisa uključuje epidemiološko praćenje, edukaciju populacije o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uključujući programe smanjenja štete (programi zamjene igala i šprica u populaciji osoba koje injektiraju droge).
- Što možemo učiniti kao zdravstvena zajednica u RH?
Potrebno je naglasiti kako je hepatitis C izlječiv, a za hepatitis B postoji cjepivo i učinkovito liječenje.
Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C, poboljšanjem podataka epidemiološkog praćenja, održanjem dobre procijepljenosti stanovništva protiv hepatitisa B, poboljšanjem ranog otkrivanja infekcija, te zajedničkim djelovanjem zdravstvenog sustava, stručnjaka, pacijenata, organizacija civilnog društva i drugih dionika, Hrvatska ima dobru mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije i još više smanjiti oboljenja i smrti od hepatitisa B i C.
Odjel za javno zdravstvo
Služba za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti