Početak travnja (1.4.) je vrijeme kada se obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, a kod nas u Hrvatskoj, tog se dana obilježava i Dan klubova liječenih alkoholičara. Ove godine se upravo obilježava velika 60-ta godišnjica od prvog osnovanog kluba podrške pacijentima izvan bolnice,( prvi je klub pokrenut 1964.na području jedne zagrebačke općine, u doba djelovanja prof. dr. Vladimira Hudolina).
Konkretni problemi povezani s konzumacijom alkohola variraju diljem svijeta, no teret bolesti i smrtnosti ostaje značajan u većini zemalja. Zbog konzumacije alkohola trpi mnoštvo pojedinaca, ali i cijele obitelji.
Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019., Hrvatska se nalazi među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića, sa zastupljenošću iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom.
Može li pomoći ideja da alkohol poskupi?
Na ideju da bi viša cijena učinila alkohol manje poželjnim i teže dostupnim došlo se nakon različitih istraživanja koja pokazuju nove trendove.
Prema pokazateljima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) provedenog 2022. godine učenice/djevojčice su prestigle učenike u konzumaciji prvi put od 2002. godine. Tako je alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo 41,5% dječaka i čak 45,1% djevojčica u dobi od 13 godina te 66,4% mladića i čak 71,0% djevojaka u dobi od 15 godina. Vrlo rani kontakt s alkoholnim pićima, već u dobi od 11 godina imalo je ipak više dječaka nego djevojčica: 23% dječaka u odnosu na 15% djevojčica. U dobi od 11 godina radi se o 15% djevojčica. Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće u opijanju pa se tako 43,9% djevojaka opilo najmanje jednom u životu dok se isto odnosi na 42,5% mladića u dobi od 15 godina. Promatrajući od 2002. godine, učenice i učenici su najčešće pili u Hrvatskoj 2006. i 2010. godine. Nakon toga bilježimo pad sve do 2018. godine. Godine 2022. primjećuje se zaustavljanje tog trenda pada potrošnje alkohola, odnosno bilježi se nešto veće udjele nego 2018. godine, posebno u dobi kod djece od 11 godina i to kod djevojčica više nego kod dječaka. Navedeno je sukladno drugim pokazateljima mentalnog zdravlja koji ukazuju na veću osjetljivost učenica tijekom i nakon pandemije u odnosu na učenike. Za Hrvatsku je svakako bitan i podatak da smo osim efekata pandemije osjetili i efekte potresa (zagrebački i petrinjski) na mentalno zdravlje populacije, pa tako i mladih.
Doima se da su djevojčice izabrale doista neobično područje za dokazivanje ravnopravnosti spolova!
Navedene ali i mnoge druge podatke, moglo se čuti ove godine 19.ožujka u Edukacijskom centru pri HZJZ , gdje je održan Okrugli stol za medije kako bi se uoči Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma i Dana klubova liječenih alkoholičara, pokrenulo dublje razumijevanja i osvještavanje ozbiljnosti svih problema povezanih s konzumacijom alkohola.
Važno je informirati, educirati i aktivno podizati svijest javnosti o posljedicama pretjerane konzumacije alkohola. Primjerice, treba uvijek reći da konzumacija alkohola utječe na veću pojavnost najmanje 7 vrsta karcinoma kod muškaraca i žena. Bitno je jačati preventivne programe, provoditi edukaciju od najranije dobi, osigurati dostupnost zdravstvenih usluga i pružiti podršku onima koji se bore s ovisnošću.
Također, nužno je poduzimati mjere za smanjenje štete uzrokovane alkoholom te smanjiti dostupnost alkoholnih pića počevši od obiteljskog doma.
Prema iskustvu iz naše Službe javnog zdravstva, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti, posebno Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, mlade se osobe upućuju na razgovor tek kad roditelji primijete da se nešto s njihovom djecom zbiva bilo u ponašanju bilo u izvršavanju školskih obveza. Vrlo često se kao povod za razgovor i savjetovanje navodi dolazak adolescenta kući s nekog rođendana ili tuluma „u pijanom stanju“.
Primjećujemo ujedno da je pojačan interes srednjih i osnovnih škola za održavanjem predavanja naših stručnjaka na temu problema ovisnosti.
Psiholozi i pedagozi te stručne službe škole, zajedno s nastavnicima, zapažaju određene probleme opijanja bilo na školskim izletima bilo na maturalnim putovanjima. Mladi, koji nemaju percepciju rizika ( pa tako ne vide rizik ni kod pijenja alkohola), vrlo često kroz tu pojavnost alkoholiziranja ustvari pokazuju svoju emocionalnu otuđenost, usamljenost ili reakciju na izostanak empatije u okolini.
Ukoliko i Vi zapazite da nekome treba pomoć ili savjet iz područja naše struke, slobodno nam se javite bilo mailom, bilo telefonom.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti