U organizaciji Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, 23. svibnja je prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, redovita profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održala stručno predavanje pod naslovom „Stres i tjeskoba 2.0“. Predavanje je obuhvatilo odražavanje globalnih događaja u posljednjih dvije godine na mentalno zdravlje populacije, s posebnim osvrtom na mlade. Prema riječima dr. Jokić Begić:
„Vjerujemo da se mnogi od vas, kao i mi, pitaju: Ima li ovome kraja? Nakon što smo iscrpljeni traumama potresa i promjenama života uslijed pandemije napokon dočekali smirivanje situacije, u samo nekoliko dana našli smo se pred još jednom novom prijetnjom. Nad čovječanstvo se nadvila opasnost od trećeg svjetskog rata, i to ne nekog „tradicionalnog“, nego nuklearnog rata. Ponovno je pokrenut val ogromne i sveprisutne tjeskobe koja drobi psihičku ravnotežu.“
U izlaganju je obrađena tema utjecaja opće neizvjesnosti na zadovoljstvo životom te strategije koje svakodnevno koristimo za oslobađanje od osjećaja brige i gubitka, pri čemu je metoda „silazne socijalne usporedbe“ istaknuta kao jedno od sredstava samoregulacije. Razmatrana je uloga produljenog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje, posljedice koje ostavlja na općoj razini, pa sve do porasta specifičnih poteškoća poput opsesivno kompulzivnih tegoba i općeg anksioznog poremećaja. Sve navedeno je stavljeno u kontekst promjena i ispreplitanja poslovnih, školskih i obiteljskih uloga te gubitaka s kojima se većina na neki način suočila. Izdvojena je uloga ratnih događanja na pobuđivanje traumatskih sjećanja te posljedice intenzivnog praćenja vijesti.
Predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja provedenih od strane istraživačke skupine psihologinja pod nazivom „Covidovih 13“. Rezultati pokazuju promjene u razinama depresivnosti, anksioznosti, stresa, životnog zadovoljstva, optimizma te utjecaj pandemijskog umora na psihičko funkcioniranje. Iz istraživanja su izdvojeni značajniji izvori stresa za djecu i mlade među kojima se ističe njihova zabrinutost da ne zaraze druge ljude, pogotovo bliske im osobe. Obrađena je i pojašnjena zahtjevnost roditeljske uloge u nošenju sa cijelom situacijom. Predstavljeni su praktični načini suočavanja sa stresom i tjeskobom odraženi u regulaciji umora, uznemiravajućih emocija, nesanice, „brige radi brige“ putem tehnika disanja, izbjegavanja izlaganja uznemirujućim vijestima itd. Posebno je izražena opasnost razvoja ovisnosti.
Zaključna poruka dr. Jokić Begić, koja se tiče mladih, a upućena je svima koji s njima dolaze u doticaj, poticaj je na pažnju i razumijevanje:
„…pitajmo ih kako su i kako im mi možemo pomoći. Ne inzistirajmo na uspjehu izraženom kroz ocjene, ne opterećujmo ih zahtjevima koji se kose sa zdravim razumom u ovom okolnostima, priznajmo im da je ovo teško razdoblje, ali uključimo ih i kao dio rješenja. Razgovarajmo, pitajmo, slušajmo, poštujmo. Jedna afrička poslovica kaže: da bi se odgojilo dijete, potrebno je čitavo selo. Mi smo njihovo selo.“
Ovim putem se zahvaljujemo svim sudionicima na odazivu i aktivnom sudjelovanju kojim su doprinijeli tome da se određene teme dodatno razjasne i obrade. Poziv je bio upućen stručnoj javnosti – djelatnicima Zavoda, djelatnicima dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te veleučilišta, stručnim suradnicima, odgajateljicama, nastavnicama i učiteljicama, djelatnicima u zdravstvu, liječnicama školske i obiteljske medicine te hitne službe, djelatnicama županijskih centara za socijalnu skrb. Svoju zahvalnost izražavamo i Županiji na financijskoj podršci zahvaljujući kojoj je održano ovo edukativno predavanje.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije