Poveznice
Search
ISO 9001, ISO 14001, ISO/IEC 17025, ISO/IEC 27001

Obilježavanje Svjetskog dana debljine i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine (4.3.) je „Razgovarajmo o debljini i…“. Hrvatski dan osviještenosti o debljini utemeljen je 2017. godine na odluku Hrvatskog sabora, obilježava se 16.3., a cilj mu je posvetiti pozornost prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine.

Ove godine je Služba za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti obilježila Svjetski dan debljine u suradnji sa Ljekarnama Zagrebačke županije. Edukativni materijali su distribuirani građanima na 20 lokacija diljem Zagrebačke županije te su tom prilikom djelatnici Ljekarni proveli mjerenja na zainteresiranim građanima.

Debljina je posljedica kompleksne interakcije različitih čimbenika, za različite ljude, u različitim zemljama i u različitim kulturama. U brojkama procijenjeno je da će do 2035. godine u svijetu biti 1.9 milijardi pretilih ljudi, što će biti 1 od 4 osobe. Pretilost u djece će se povećati za 100%, a ukupni procijenjeni ekonomski trošak pretilosti i debljine iznosit će 4.32 milijarde dolara. Debljina jejedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.

Hrvatska će u 2030. godini imati 31,4% odraslih s problemom debljine, te se očekuje godišnji porast debljine u djece od 4,1%. Stope debljine u djece i adolescenata su se u Hrvatskoj udvostručile od 1990. do 2022., baš kao i stope debljine u odraslih. U istom razdoblju, stope pothranjenosti pale su u djece, adolescenata i odraslih, što je dovelo do toga da je debljina najučestaliji oblik problema s prehranom, baš kao i u mnogim drugim zemljama.

U Europskoj regiji Hrvatska je u skupini od 10 zemalja s najvišom procijenjenom prevalencijom debljine i kod muškaraca, 32%, i kod žena, 31%. Najveća prevalencija debljine u 2030. godini u muškaraca predviđa se u Malti (37%), a u žena u Turskoj (50%). U području prevalencije debljine u djece Hrvatska je s Mađarskom i Turskom u samom vrhu europske regije sa predviđenih 19% djece u dobi od 5 do 19 godina koji će živjeti s debljinom u 2030. godini.

Jedan od problema u području pretjerane težine jest emocionalno jedenje. Ono se odnosi na posezanje za hranom kako bi potisnuli ili umirili neugodne emocije, pritom je česta žudnja za hranom koju se naziva „utješnom hranom“ (eng. comfort food) poput pizze, sladoleda, čokolade, slatkiša, grickalica, raznih fast food proizvoda.

Istraživanja pokazuju da 40% ljudi ima naviku jesti više kad su pod stresom, 40% ljudi jede manje nego inače, a 20% ljudi jede uobičajenu količinu hrane. Emocionalno jedenje je problem koji pogađa oba spola, no različita istraživanja pokazuju da je ovaj problem učestaliji kod ženskog spola.

Neke od preporuka za borbu protiv emocionalnog jedenja su vođenje dnevnika prehrane, reguliranje stresa, svjesno razmišljanje o uzroku gladi, podrška obitelji, uklanjanje primamljive hrane iz kuće, rješavanje problema dosade, umjerenost umjesto rigoroznog pristupa, zdrave grickalice, učenje iz vlastitih neuspjeha. Ako ste isprobali razne načine samopomoći, ali i dalje ne kontrolirate emocionalno jedenje, preporuka je obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje.

Znakovito ovaj problem i temu sažima jedna verzija poslovice koja glasi – “onaj koji jede punim želucem, sam sebi kopa grob vlastitim zubima.”

Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content