Obilježavanje međunarodnog dana borbe protiv boli

„Bol je prastara“, no Međunarodni dan borbe protiv boli obilježava se od 2004. godine. Ova obljetnica je tad pokrenuta na inicijativu Međunarodnog udruženja za izučavanje boli (IASP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europskog udruženja društava za liječenje boli (EFIC).

Može djelovati da se na bol ne moramo podsjećati, jer je ona ta koja sve nas, bez pitanja i iznimke, podsjeća i upozorava da nešto poduzmemo. No ipak, nije bez razloga da se svake godine obilježavaju dan, mjesec i godina boli, s pripadajućim temama. U suradnji IASP-a i EFIC-a, obilježava se i cijela godina boli, s različitom temom svake godine, a ove je to – Bol u leđima. Ističe se bol u donjem dijelu leđa, globalni javnozdravstveni problem vrijedan pažnje radi opterećenja koje predstavlja, kako na ljude osobno tako i na zdravstveni i gospodarski sektor. Rujan  je bio mjesec svijesti o boli, s temom Bol se računa (#PainCounts). Navedena tema, u obliku kratke izjave, istine, stoji bez obzira na mjesec, dan ili godinu u kojoj živimo.

Definicija boli (IASP) kaže kako je bol neugodan osjetni i emocionalni doživljaj povezan s oštećenjem tkiva i nizom različitih bolesti. Podijeliti je se može na akutnu i kroničnu. Akutna bol je upozoravajuće prirode i neophodna za život, ona je zapravo zaštita organizmu. Opisuje je se često kao kratkotrajnu bol, poput one koju osjetimo pri nastanku nekih ozljeda, rana, porezotina, opeklina. Kronična bol je ona koja traje dulje od tri mjeseca i ako nije tretirana značajno narušava kvalitetu života osobe. Na ovaj način ona postaje limitirajući čimbenik koji uz medicinski ostavlja financijski, društveni i psihološki utjecaj na bolesnike, njihove obitelji, poslodavce i zdravstveni sustav.

Statistika pokazuje slijedeće – jedna od pet osoba pati od umjerene do ozbiljne kronične boli, a jedna od tri osobe nije u mogućnosti živjeti kako bi htjela radi problema koji ima s boli. Između polovine do dvije trećine osoba s kroničnom boli je u smanjenoj mjeri u mogućnosti ili je potpuno onemogućeno u tome da se bavi tjelovježbom, ima normalnu kvalitetu sna, obavlja kućanske poslove, sudjeluje u društvenom životu, vozi automobil, hoda ili ima spolne odnose.

Istaknuti stručnjak u području, profesor emeritus Harald Breivik je o problemu boli rekao: „Kronična bol je jedan od najpodcjenjenijih zdravstvenih problema u svijetu. Ona značajno narušava kvalitetu života bolesnika i predstavlja veliko opterećenje na zdravstveni sustav u Zapadnom svijetu.“

Trpljenje boli, osim osjetnog uključuje emocionalno iskustvo koje u duljem trajanju pacijente čini vulnerabilnijima za razvoj različitih problema mentalnog zdravlja, poput depresije, nesanice ili reaktivne tjeskobe. Ova stanja zatim dovode do pojačanog doživljaja prisutnog osjeta boli. Smatra se da je čak 50% osoba s kroničnom boli klinički depresivno. Uz depresivnost i anksioznost kao najčešća emocionalna stanja javlja se i osjećaj ljutnje.

Sam doživljaj boli je pod utjecajem brojnih čimbenika u koje spadaju karakteristike ličnosti, spol, rasa, socioekonomski status. Poželjno je radi navedenoga u pristupu i tretmanu koristiti multidisciplinarni pristup.

Psihološke odrednice doživljaja boli su raznolike (emocije, pažnja, prošla iskustva, itd.) i pod njihovim utjecajem se jačina doživljaja boli može povećati ili smanjiti. Jedno od prošlih iskustava, ne direktno doživljaja osjeta boli, koje snažno utječe na doživljaj boli su odgojni obrasci roditelja. Tako stečena iskustva djeca prenose i u odraslu dob. Kad bol doživljavamo, cilj nam je smanjiti taj neugodan osjećaj. Jedan od načina je distrakcijom, preusmjeravanjem pažnje. To može biti do te mjere učinkovito da se ova metoda u obliku virtualne stvarnosti, koristila i na bolesnicima pri prematanju opeklina te im je radi toga cijelo iskustvo, inače bolnog prematanja, proteklo u značajno smanjenom doživljaju osjeta boli.

Ovakve rezultate, smanjenja doživljaja boli može se postići i tretmanom nepoželjnih emocionalnih stanja. Smanjenje stupnja depresivnosti i tjeskobe ujedno dovodi do smanjenja prisutnog osjećaja boli. Pristup koji se pokazao učinkovitim u tretmanu boli, uz onaj farmakološki, je kognitivno bihevioralna terapija, koja spada u psihološki pristup tretmanu boli. Uz ovaj postoje i druge metode koje je moguće primjenjivati, poput relaksacijskih tehnika, psihoedukacije i biofeedbacka.

Odjel za mentalno zdravlje ove godine je obilježio Međunarodni dan borbe protiv boli (17. listopada) u suradnji s liječnicima obiteljske medicine u Domovima zdravlja u svih devet gradova Zagrebačke županijeDugom Selu, Velikoj Gorici, Zaprešiću, Jastrebarskom, Svetoj Nedelji, Samoboru, Vrbovcu, Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini.

Za tu priliku je svakom liječniku osobno poslan dopis relevantnog sadržaja te letak Odjela pripremljen za ovaj dan.  Istaknuta je mogućnost interdisciplinarne suradnje imajući na umu da su upravo liječnici obiteljske medicine često prvi stručnjaci kojima se ljudi s povjerenjem obraćaju i čiji savjet i preporuke su stoga spremni poslušati.

Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Zavod za javno zdravstvo zagrebačke županije

(izvori: WHO; Harangozo, A., Ivanušić, J. – Psihološko psihijatrijski aspekti liječenja boli)

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content