Hrvatski Sabor je u veljači 2017. godine prihvatio Odluku o proglašenju Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja. Od tad ga se obilježava zadnje srijede u veljači. Odjel za mentalno zdravlje ove ga godine također obilježava, u suradnji s dječjim vrtićima u županiji te dječjim Domom Zagreb, podružnica Laduč, tijekom ovog i idućeg tjedna. Ovaj dan je poznat i kao Dan ružičastih majica, nazvan tako po događaju iz 2007. godine prilikom kojeg su učenici iz škole pružili podršku svome prijatelju koji je bio ismijavan radi toga što je nosio ružičastu majicu, a to je činio kako bi na taj način pružio podršku svojoj oboljeloj majci.
Ponašanja koja se danas opisuju kao vršnjačko nasilje nekad su bila smatrana sastavnim dijelom razvoja i odrastanja. Prema jednoj od definicija zlostavljanje uključuje 1) negativne postupke, 2) neravnopravan odnos snaga i 3) duljeg je trajanja. Dijete je zlostavljano kad je trajno i učestalo izloženo negativnim postupcima od strane jednog djeteta ili više djece. Spomenuti negativni postupci mogu biti verbalne ili fizičke prirode. U prvom slučaju oni obuhvaćaju ponašanja poput prijetnji, zadirkivanja, psovanja. U drugom slučaju obuhvaćaju ponašanja poput udaranja, guranja, štipanja, grebanja. Nasilje može provoditi jedno dijete ili skupina djece te jednako tako žrtve nasilja mogu biti pojedinci ili skupine djece. Sveobuhvatnija definicija nasilja bi se odnosila na svaki postupak koji razara, ugrožava, oštećuje i ponižava ljudsko biće. Podjelu se može učiniti i na emocionalno, seksualno, kulturološko i ekonomsko nasilje. Prevedeno u ponašanja to može biti isključivanje djeteta iz zajedničkih aktivnosti, neprimjereno dodirivanje i komentari, vrijeđanje na vjerskoj ili rasnoj osnovi, krađa ili iznuda.
Neki od simptoma koji mogu ukazivati na prisutnost nasilja u djetetovom životu su izostajanje iz škole, izbjegavanje škole, neočekivani slabiji uspjeh u školi, modrice ili ožiljci na tijelu nejasnog porijekla, poteškoće mentalnog zdravlja, psihosomatski simptomi, problemi sa spavanjem, promjene u ponašanju i razni drugi simptomi. Važno je obratiti pažnju na to da postoje i drugi razlozi za pojavu nekih od navedenih simptoma, odnosno nemaju svi simptomi razlog za pojavu u izloženosti nasilju. Najčešća posljedica vršnjačkog zlostavljanja je gubitak samopoštovanja, a prate ga negativan pogled na sebe, socijalna izolacija, osjećaj bespomoćnosti.
S nasiljem i nasilnikom se moguće suočiti i zaustaviti ga. Podrška prijatelja i pomoć odraslih osoba su svakako potrebni. Nije potrebno da se dijete samo suočava s problemom nasilja, no moguće je da će morati ustrajati u traženju pomoći sve dok se nešto ne poduzme. O nasilju nitko ne smije šutjeti, a često je tako da prijatelji, braća i sestre žrtve znaju za problem prije nego odrasle osobe, no ne reagiraju, bilo iz straha bilo jer ih je žrtva tako zamolila. Potpora osobe od povjerenja ima velik značaj, a razvijanje povjerenja u djelatnike škole posljedica je odnosa koji se razvija i u koji se ulaže. To je ujedno posljedica modela ponašanja, djela koja prate riječi.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije