Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujna

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine 22. rujna nastavno na odluku Hrvatskog sabora donesenu 15. listopada 2004 godine.

Taj datum odabran je u znak sjećanja na ubojstvo koje se dogodilo 22. rujna 1999. godine, kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu suprug ubio suprugu te sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku, ali i na sve druge žene koje su nasilno izgubile svoje živote.

Cilj obilježavanja ovog datuma je senzibiliziranje društva o problematici nasilja nad ženama te slanje poruke kako se nasilje u bilo kojem obliku ne smije tolerirati.

Nasilje nad ženama, ponajprije fizičko, najčešće se događa u obitelji, a počinitelji takve vrste obiteljskog nasilja najčešće su bračni ili izvanbračni suprug ili pak bivši suprug, a nakon njih slijede otac i djeca žrtve.

Nasilje nad ženama nažalost je prisutno diljem svijeta, a uglavnom nastaje kao posljedica viđenja žena kao vlasništva muškaraca.

Mnoge su vrste nasilja, a najčešće je prisutno fizičko, psihičko, ekonomsko i seksualno nasilje.

Fizičko nasilje predstavlja primjenu fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije. Primjeri su udaranje, guranje, gušenje, davljenje, fizičko zadržavanje druge osobe, gađanje predmetima…

Psihičko nasilje predstavlja svaku radnju koja u žrtvi uzrokuje osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Tu se mogu ubrojiti verbalni napadi, psovanje i nazivanje pogrdnim imenima, uznemiravanje žrtve putem sredstava za komunikaciju, uhođenje, zastrašivanje, stvaranje osjećaja krivnje u žrtvi, prijetnje, kritiziranja…

Ekonomsko nasilje predstavlja oblik nasilja u kojem osoba koja vrši nasilje uništava imovinu, brani žrtvi da koristi i raspolaže zajedničkom imovinom, zabranjuje joj zaposlenje…

Seksualno nasilje je bilo koji neželjeni seksualni čin, pokušaj ostvarenja seksualnog čina ili seksualni komentar/prijedlog usmjeren prema žrtvi. Karakterizira ga uporaba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. Najčešći oblici su seksualno uznemiravanje/napastovanje, seksualno zlostavljanje, silovanje i incest.  

Kako pandemija COVID-19 može povećati rizik od nasilja nad ženama?

Nasilje nad ženama često se povećava tijekom izvanrednih situacija, uključujući epidemije. Žene koje su izmještene, izbjeglice ili žive u sukobima pogođenim područjima posebno su ranjive.

Rizik od nasilja nad ženama u doba pandemije virusa COVID-19 može porasti iz mnogobrojnih razloga. Prisutan je veći stres, ljudi se potiču na ostanak u domovima (pa su češće u kontaktu u nasilnim članom obitelji), osjete se ekonomski gubitci i posljedice gubitka posla, žene manje kontaktiraju i manje se viđaju s rodbinom i prijateljima, koji bi im inače mogli poslužiti kao podrška i zaštita od nasilja.

Ženama koje doživljavaju nasilje bitno je pronaći podršku od strane obitelji i prijatelja, potražiti podršku putem telefonske linije za pomoć ili potražiti lokalne službe za žrtve nasilja. Također, korisno je imati sigurnosni plan u slučaju da nasilje eskalira. To uključuje uspostavljanje kontakta sa susjedima, prijateljima, rođacima ili skloništima u slučaju da moraju odmah napustiti svoj dom.

Ines Drvar, dr.med.

Služba za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

IZVORI:

  1. https://mdomsp.gov.hr/dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-svaki-oblik-nasilja-neprihvatljiv-vise-raditi-na-prevenciji/10464
  2. https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/obiljezen-nacionalni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama/1798
  3. http://www.sigurnomjesto.hr/savjetovanje/oblici-nasilja/
  4. http://www.babe.hr/hr/vijesti/1222-nasilje-nad-zenama-u-doba-korone/

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima