Mjesec studeni je mjesec u kojem se diljem svijeta podiže svijest o važnosti brige o muškom zdravlju. Naglasak je na obavljanju redovnih preventivnih pregleda, raku prostate i raku testisa, kao i poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje i samoubojstvima. Studeni je dakle mjesec muškog zdravlja i simboliziran je brkovima.
Zašto je studeni dobio brkove? Pokret je nazvan Movember ili „Brkati studeni“, a nastao je 2003. godine u Australiji odakle se proširio na čitav svijet. Naziv Movember dolazi od kombinacije engleskih riječi – moustache (brkovi) + November (studeni).
KARICNOM PROSTATE
Prema podatcima godišnjeg izvještaja Registra za rak za 2022. godinu, najčešće sijelo raka kod muškaraca bilo je prostata sa 2609 novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate, što čini 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca.
Rizični čimbenici za karcinom prostate su: starija životna dob, nasljedna sklonost, hormonalni utjecaji, čimbenici iz okoliša kao što neki toksini i kemikalije, pušenje te prehrana bogata zasićenim mastima.
Karcinom prostate dugo ostaje ograničen na žlijezdu i ima dugu asimptomatsku fazu. Kada se pojave, simptomi su u pravilu slični onima kod benigne hiperplazije (dobroćudno uvećanje) prostate , međutim kod karcinoma se češće javlja dizurija (bolno ili otežano mokrenje), križobolja ili bolovi u kuku.
Incidencija raka prostate naglo raste nakon 50-te godine života, dok je najviša pojavnost između 70-te i 74-te godine života.
Redovni pregledi preporučuju se muškarcima starijim od 40 godina.
Probir se sastoji od digitorektalnog pregleda (fizikalni pregled) i određivanja vrijednosti prostata-specifičnog antigena – PSA. Karcinom prostate u pravilu nastaje na periferiji žlijezde i može se otkriti digitorektalnim pregledom.
Umjereno povišene vrijednosti PSA češće su uzrokovane benignom hiperplazijom prostate nego rakom prostate. Kosti su najčešće sijelo udaljenih metastaza, a razina PSA je u korelaciji s proširenosti bolesti.
Prognoza za većinu pacijenata s rakom prostate, posebno kada je bolest lokalizirana ili regionalna je vrlo dobra; u tom periodu osoba je obično bez simptoma bolesti.
KARCINOM TESTISA
Rak testisa je zloćudni tumor muškog spolnog sustava koji nastaje bujanjem promijenjenih stanica u testisima. Iako čini samo oko 1% svih malignih tumora kod muškaraca, najčešći je solidni tumor u dobi između 15 i 35 godina, a broj oboljelih raste iz godine u godinu. Dobra vijest je da je, uz pravovremeno otkrivanje, izlječiv u više od 95% slučajeva.
Rak testisa je agresivan, ali se u ranoj fazi može liječiti jednostavnije i s manje posljedica. Kasno otkrivanje često zahtijeva invazivne terapije poput kemoterapije i zračenja, koje mogu utjecati na plodnost i opće zdravlje.
Točan uzrok nastanka raka testisa nije poznat, no postoje čimbenici koji povećavaju rizik:
- Genetska predispozicija – češće se javlja kod muškaraca s obiteljskom anamnezom raka testisa
- Kriptorhizam – nespušteni testis u djetinjstvu značajno povećava rizik
- Genetski sindromi poput Klinefelterovog sindroma
- Prethodna pojava tumora testisa
Najčešći rani simptom je bezbolna kvržica ili otvrdnuće na testisu. Ostali znakovi mogu uključivati:
- Osjećaj težine u mošnjama
- Bol u donjem dijelu trbuha, preponama ili leđima (češće kod uznapredovalog stadija)
- Krv u ejakulatu ili bolna ejakulacija.
Važno je naglasiti da se bol obično javlja tek kada tumor naraste, pa je samopregled testisa ključan za rano otkrivanje. Preporučuje se mjesečni samopregled, najbolje tijekom tuširanja kada su mošnje opuštene.
Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom, ultrazvukom testisa i analizom tumorskih markera (AFP, β-HCG, LDH). Osnovni terapijski postupak je kirurško uklanjanje zahvaćenog testisa (orhidektomija), a kod proširenih stadija primjenjuju se kemoterapija i radioterapija.
Ako se otkrije na vrijeme, rak testisa ima izvrsnu prognozu – petogodišnje preživljenje iznosi oko 95%.
Rak testisa je rijedak, ali ozbiljan tumor koji najčešće pogađa mlade muškarce. Redoviti samopregledi i pravovremeni odlazak liječniku kod svake sumnjive promjene najbolji su način prevencije komplikacija.
MENTALNO ZDRAVLJE
Muškarci se suočavaju s brojnim izazovima, od pritiska da budu „snažni i stabilni“ do socioekonomskih problema poput nezaposlenosti i financijskih poteškoća. Takva očekivanja često dovode do toga da muškarci rjeđe traže pomoć kod psihičkih teškoća. Razgovor o emocijama i traženje podrške pogrešno se doživljava kao slabost, iako je upravo suprotno – to je znak hrabrosti.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka EU. U 2024. godini zabilježeno je 542 slučaja suicida, odnosno 14/100.000 stanovnika. Od toga su 421 suicid počinili muškarci, što čini 77,7% svih smrti od suicida te godine. Smrt od suicida vodeći je uzrok smrti od ozljeda kod muškaraca između 20 i 64 godine života.
Zašto muškarci češće riskiraju?
- Kultura šutnje – društvena očekivanja da muškarci budu jaki i ne pokazuju emocije.
- Rodna uloga „hranitelja“ – osjećaj odgovornosti za obitelj povećava stres.
- PTSP i ratne traume – posebno izražene kod muškaraca u Hrvatskoj.
Razbijanje stigme razgovorom o mentalnom zdravlju mora postati normalno. Pitajte prijatelje i članove obitelji kako su, pružite im podršku, potražite stručnu pomoć kada Vam je ona potrebna.
Uključite se u Movember – brk je simbol, ali prava snaga je u otvorenom razgovoru i preventivnim pregledima.
Briga o mentalnom zdravlju nije slabost – to je snaga. Ako osjetite tjeskobu, depresiju ili suicidalne misli, nemojte čekati. Razgovarajte s nekim kome vjerujete ili nazovite stručnu pomoć. Vaš život vrijedi. Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376-470, 0-24h.