Pri kraju smo još jednog mjeseca borbe protiv ovisnosti koji se obilježava svake godine u periodu od 15.11. do 15.12., s ciljem podizanja javne svijesti o važnosti suočavanja s problematikom svih vrsta ovisnosti, prevencijom razvoja bolesti ovisnosti, ali i imperativom pravovremenog liječenja ukoliko dođe do razvoja simptoma.
Iako se temom bavimo čitavu godinu, u ovom periodu nastojimo istaknuti relevantne informacije i nove trendove ove rastuće problematike. Mnogo je kutova iz kojih bismo mogli pristupiti temi i teško je staviti naglasak samo na jedan aspekt ovog multidimenzionalnog problema, za rješavanje kojeg je potreban interdisciplinarni, kao i intersektorski pristup.
Stručnjaci koji se bore protiv bolesti ovisnosti sve više ističu rastuću problematiku bihevioralnih ovisnosti koje uz dosada nam dobro poznate ovisnosti o tvarima (psihoaktivnim supstancama) predstavljaju poseban izazov, suočavajući se s kojim zaključujemo da naš moždani centar za ugodu ne mari za „razlike“ – dobro mu je poznat zajednički faktor, a to je gubitak kontrole nad izvorom poticaja za lučenje dopamina, našeg „hormona sreće i zadovoljstva“. Bila to droga kao tvar, uzbudljiva računalna igra ili kockanje i klađenje, ukoliko izgubimo kontrolu nad „konzumiranjem“, ukoliko nas žudnja vuče k tome i teško se oduprijeti, a ostale do nedavno važne aktivnosti, prijatelji, obitelj, posao postanu manje bitni te nastavljamo sve više i sve češće hodati ovim traumatičnim putem unatoč spoznaji koliko time narušavamo svoje zdravlje i dobrobit, sve nam je jasno.
Da je ovaj proces potonuća mnogo teže zaustaviti nego u njega uopće ne zakoračiti, znamo i iz stare poslovice „bolje spriječiti nego liječiti“: klišej, s pravom biste rekli, ali poruka je bezvremenski jasna, ponajviše onima koji se dugi niz godina, često i doživotno bore sa stigmom kao i s usponima i padovima koji karakteriziraju kliničku sliku ovih/ove kronične bolesti. Znaju to i članovi obitelji oboljelih, koji često također nose veliki dio borbe na svojim leđima.
Prevencija nam je, dakle, svima poznati pojam, no potrebno je iz mase ponuđenih opcija izabrati onu znanstveno dokazanu, valjanu i korisnu intervenciju koja ne rasipa resurse a garantira uspjeh. Ima li takvih, pitate se? Odgovor se dijelom nameće u obliku pojačavanja zaštitnih faktora uz smanjivanje rizičnih. Kako bismo osnažili društvo, potrebno je čuvati mentalno zdravlje pojedinca od najranije dobi, jačati socijalne vještine, empatiju i razumijevanje emocija, između ostalog. Smanjiti ponudu i dostupnost svih sredstava ovisnosti, dovesti pod kontrolu vrijeme provedeno ispred ekrana, ograničiti oglašavanje kockarnica i kasina… Na tragu toga su i izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kao i Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine. Mnogo je posla pred nama, ali uz optimizam da energija stručnjaka uložena na pravi način može učiniti razliku – u tome da naša i vaša djeca, mladi ljudi, roditelji, kolege, članovi obitelji, prijatelji, neće bezglavo srljati u vrtlog neopremljeni osnovnim sredstvima za spašavanje od utapanja. Nada da će informacija, znanje i motivacija za dobru odluku ipak prevagnuti nad šarenim, zavodljivim reklamama i lažno obećanim dobitcima, prečacima do sreće koje nerealno očekujemo u ovom promjenjivom vremenu gdje živimo „život na tipku“. Ipak, nismo toliko brzo evoluirali kao civilizacijski pomaci oko nas. I dalje s nama djelomično upravlja „reptilski“ mozak, unatoč nadogradnji hardware-a i software-a.
S obzirom na teren na kojem radimo, nastojali smo i ove godine ispitati situaciju u našoj Županiji kako bismo od apstraktnog pitanje sveli na konkretno – koje su to tvari i ponašanja koja naše mlade dovode u rizičnu kategoriju? Jesmo li napredovali ili nazadovali u zadnje dvije godine? Na što trebamo posebno obratiti pažnju?
2024. godine ponovljena je anketa o sredstvima ovisnosti među učenicima 1. razreda srednjih škola Zagrebačke županije prvotno provedena 2022. godine, kojoj se ovaj put od 11 pozvanih škola odazvalo njih 9, s ukupno 455 učenika. Dobiveni rezultati upućuju da je među ispitanim učenicima i dalje aktualna konzumacija duhanskih proizvoda, s vodećim sredstvom e-cigaretom, a za koje tri četvrtine učenika smatraju da su lako dostupni. Ukoliko usporedimo dobivene rezultate s onima iz 2022. godine, možemo vidjeti da je došlo do porasta konzumacije duhanskih proizvoda (4.1 %), posebno e-cigareta (7.84 %).
Oko 40 % ispitanih učenika povremeno konzumira alkoholna pića, te i dalje kao vodeće razloge eksperimentiranja navode znatiželju i utjecaj vršnjaka, a više od polovice ispitanih maloljetnika smatra da su i alkoholna pića mladima lako dostupna. Usporedba s 2022. godinom nam ukazuje na iznenađujuće smanjenja ukupne konzumacije alkoholnih pića (9.9 %) ali s porastom konzumacije žestokih pića (2.49 %).
Skoro četvrtina ispitanika konzumira redovito energetska pića, a oko petine ispitanika povremeno. Ipak, oko tri četvrtine ispitanika ima svijest o štetnosti energetskih pića po njihovo zdravlje, jedna petina u to nije sigurna, a 10 % ispitanika smatra da energetska pića nisu štetna za zdravlje. U odnosu na 2022. godinu, vidljiv je pad konzumacije energetskih pića (4.4%) s porastom svjesnosti o štetnosti istih (2.3 %). Unatoč tome, brojke su i dalje zabrinjavajuće velike, pogotovo uzevši u obzir postojanje svijest o štetnosti usprkos kojoj se s aktivnost nastavlja.
97% ispitanih učenika se izjasnilo da droge ne konzumiraju što je približno slično i nalazu u 2022. godini, a njih 5 % je probalo marihuanu (pad za 7.9 % u odnosu na 2022. godinu).
Zabrinjavajuće je da je 7 % ispitanih učenika 1. razreda srednjih škola izjavilo da povremeno igra igre na sreću (loto, kladionica, online klađenje itd.), a čak 7 % ih redovito igra, što nažalost predstavlja porast za 1.7 % u odnosu na 2022. godinu. Više od polovine ispitanih učenika je svjesno da igranje igara na sreću može imati štetne posljedice za zdravlje, što je smanjenje svijesti o mogućoj štetnosti istih po zdravlje za 1 % u odnosu na 2022. Čak petina učenika u moguću štetnost po zdravlje igara na sreću nije sigurna.
Video igre igra redovito preko 60 % učenika, što je vidljiv porast od 8.5 % u odnosu na 2022. 75 % ih je izjavilo da igraju do 2 sata dnevno, što znači da za 5 % učenika više u odnosu na 2022. postoji vremensko ograničenje i nadzor roditelja. Ipak, čak 10 % učenika može igrati videoigre neograničeno dugo. Tri četvrtine ispitanih maloljetnika smatra da prekomjerno igranje video igara može biti štetno po zdravlje.
Nešto manje od polovine učenika bi se za dobivanje više informacija o ovim temama najradije poslužilo pretraživanjem interneta, dok bi od ostale polovice veći dio do informacija dolazio u razgovoru s vršnjacima, a tek neki bi se za odgovore obratili profesorima ili zdravstvenim djelatnicima. Čak petina učenika smatra da o navedenim temama zna sve što ih zanima. Do informacija o ovim temama sve više mladih (čak 16.4 % više u odnosu na 2022.) dolazi samostalno pretražujući internet.
Napominjemo da je anketa provedena anonimno, a dobiveni rezultati su subjektivna procjena učenika 1. razreda srednjih škola 2022. i 2024. godine te ne predstavljaju apsolutni prikaz stanja u Zagrebačkoj županiji, no mogu biti indikativni.
Odjel za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti