Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Odluku o obilježavanju je rezolucijom donijela Glavna skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine. Time se željelo naglasiti važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima osoba treće životne dobi. Ove godine se tema dana usmjerava na digitalnu uključenost osoba svih životnih dobi.
Ujedinjeni narodi donijeli su načela o skrbi za starije ljude kojima je cilj poslužiti kao vodstvo u osiguravanju unapređenja zaštite zdravlja starijih i poboljšanje kvalitete njihovog življenja. Jedno od načela se usmjerava na „postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te sprječavanje ili odgodu početka bolesti.“ Tako je cijelo desetljeće 2020. – 2030. na 73. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj 3. kolovoza 2020. godine, proglašeno „Desetljećem zdravog starenja 2020-2030“. Zdravo starenje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi. Kako bi se omogućilo takvo starenje potrebno je da ga prati sredina koja podržava samostalno socijalno uključivanje starijih osoba, bez predrasuda i diskriminacije. To ujedno podrazumijeva razvijanje i pokazivanje odgovornog i pozitivnog zdravstvenog ponašanja u mlađoj životnoj dobi.
Jedna od predrasuda s kojom se starije osobe suočavaju povezana je direktno s njihovom životnom dobi i naziva se „ageisam“, u slobodnom prijevodu – dobizam. Sve dobne skupine su izložene predrasudama temeljnima na njihovoj dobi, no starije osobe i više nego druge skupine. U borbi protiv ovakvih nepoželjnih uvjerenja Svjetska zdravstvena organizacija navodi neke konkretne akcije kojima se vodi globalna briga o zdravom starenju i borba protiv predrasuda, no kako bi one bila uspješnije potrebno je ostvariti suradnju na globalnoj razini putem zajedničkih platformi.
U „Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju” naglasak je stavljen na zdravo starenje u kontekstu održivog razvoja, budući da su zdrave i aktivne starije osobe važan resurs svojim zajednicama i obiteljima, a ne smetnja. Nepobitna je činjenica da svjetska populacija stari. Od sredine 20. stoljeća poraslo je očekivano trajanje života, što znači povećanje dugovječnosti i poboljšano preživljavanje u starijoj dobi. Prema podacima, 2019. godine je svaka jedanaesta osoba u svijetu bila starija od 65 godina, dok će do 2050. godine to biti svaka šesta osoba u svijetu ili do dvije milijarde osoba starije životne dobi.
Odjel za mentalno zdravlje ove godine obilježava Međunarodni dan starijih osoba u suradnji s domovima za starije osobe u različitim gradovima Zagrebačke županije. Na ovaj način želimo podići svijest o starijima osobama kao i dalje vrijednim članovima društva u kojem živimo. Funkcionalne starije osobe imaju mogućnost prijenosa stečenog radnog iskustva i vještina na mlađu generaciju. Mentalno zdravlje je u tome neizostavna komponenta. Suradnjom s domovima je Odjel prikladnim materijalima i suradnjom te osobnim porukama korisnicima želio pružiti podršku u ovim zahtjevnim vremenima, koja su izazovna za sve, a pogotovo za najugroženiju skupinu. Osobe starije životne dobi su radi pandemijskih okolnosti i zaštite njihovog zdravlja bile u potrebnoj regulaciji kontakata koji su u obliku licem u lice svedeni na samo nužno. U takvim okolnostima smo tijekom obilježavanja ovog dana potaknuli korisnike na prilagodbu i spremnost na uporabu novih tehnologija kako bi se barem donekle u socijalnoj sferi umanjile posljedice izolacije.
Odnos prema starijim osobama pokazatelj je napretka i stanja zaštite zdravlja cjelokupnog stanovništva. Ovim putem ističemo mentalno zdravlje starijih osoba, na koje utječu kako te osobe same, tako i odnos okoline i društva prema njima. Savjeti za starije osobe o tome kako poboljšati vlastito mentalno zdravlje su brojni, no može ih se sažeti u nekoliko temeljnih područja, a na svakome je da ih prilagodi svojim potrebama i okolnostima.
- Održavajte um aktivnim
- Budite fizički aktivni
- Redovito komunicirajte s obitelji i prijateljima
- Održavajte rutinu
- Odaberite hobi u kojem ćete uživati
- Brinite o duhovnosti
- Prakticirajte metode relaksacije koje vam odgovaraju
Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti