Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Naslovna tema ove godine je – Otpornost starijih ljudi u svijetu koji se mijenja. Odluku o obilježavanju je rezolucijom donijela Glavna skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine. Time se željelo naglasiti važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima osoba treće životne dobi.
Broj osoba starijih od 60 godina 2020. godine je u svijetu nadmašio broje djece mlađe od 5 godina. Kroz slijedeća tri desetljeća, do 2050. godine, očekuje se udvostručenje broja starijih osoba, od kojih će 80% živjeti u zemljama niskog i srednjeg prihoda. U Hrvatskoj je, prema posljednjem popisu stanovništva, najbrojnija skupina osoba u dobi između 60 i 64 godine. Iduća najbrojnija skupina je ona od 55 do 59 godina, a nakon nje, ona od 70 do 74 godine. Ukupno gledajući, oko 30 % stanovnika Hrvatske je u skupini 60+ osoba.
Brzina kojom se promjene u svijetu odvijaju, s posljedicama po naše životne okolnosti je teško dostižna i za one mlađe, agilnije i otpornije. Jasno je zato, s obzirom na promjene u svijetu i s obzirom na porast broja starijih osoba, zašto je izabrana naslovna tema – Otpornost starijih ljudi u svijetu koji se mijenja. To nije jedina tema. Zasebni događaji obilježavanja ovog dana će biti održani u New Yorku, Ženevi i Beču, svaki sa drugačijom temom. Ujedinjeni narodi na svojim stranicama ističu temu koja će biti održana u New Yorku, pod naslovom – Otpornost i doprinosi žena starije dobi. Izdvaja ih se kao skupinu koja čini većinu starije populacije, a njihov doprinos građanskom, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu, njihova iskustva i znanja, često prolaze u tišini, nezapažena.
Jedna od predrasuda s kojom se starije osobe suočavaju, neovisno o spolu, povezana je direktno s njihovom životnom dobi i naziva se „ageisam“, u slobodnom prijevodu – dobizam. Sve dobne skupine su izložene predrasudama temeljenima na njihovoj dobi, no starije osobe i više nego druge skupine. Istraživanje provedenog na preko 83 000 sudionika, u 57 zemalja, pokazuje da jedna od dvije osobe gaji umjerene do snažne predrasude prema starijim osobama. Poražavajući su ovo podaci za dio života koji neizbježno čeka svakoga, kojem se zapravo većina osoba nada, doživjeti starost. Ono čemu se čovjek od davnina nada je prevariti smrt, doživjeti starost, ali ne i ostarjeti. Tako nešto je prema trenutnoj znanosti i dalje nedostižno. Ono što je moguće je zdravo starenje koje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi. Kako bi se omogućilo takvo starenje potrebno je da ga prati sredina koja podržava samostalno socijalno uključivanje starijih osoba, bez predrasuda i diskriminacije.
Odjel za mentalno zdravlje ove godine obilježava Međunarodni dan starijih osoba u suradnji s domovima za starije osobe u različitim gradovima Zagrebačke županije. Na ovaj način želimo podići svijest o starijima osobama kao i dalje vrijednim članovima društva u kojem živimo. Suradnjom s domovima je Odjel prikladnim materijalima te osobnim porukama korisnicima želio pružiti podršku u ovim zahtjevnim vremenima, koja su izazovna za sve, a pogotovo za najugroženiju skupinu.
Populacija koja stari predstavlja jednu od najznačajnijih socijalnih transformacija dvadesetog stoljeća, s posljedicama na sve sfere društva. U svrhu poticanja razumijevanja starenja kao procesa koji sigurno čeka sve nas, transformirajmo riječi poznatog epitafa sa stećka, pridajući mu značaj starenja: „Ja sam bio kao vi, vi ćete biti kako (ja) jesam“.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti