Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Odluku o obilježavanju je rezolucijom donijela Glavna skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine. Time se željelo naglasiti važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima osoba treće životne dobi. Ove godine se tema dana usmjerava na starije osobe kao nositelje lokalnih i globalnih promjena uz geslo – „naša očekivanja, naša dobrobit, naša prava“. Ovime se želi napraviti odmak od uloge starijih osoba kao samo pasivnih sudionika društva. To je posebno važno u društvu koje ima sve više starijih osoba pa tako i na vodećim pozicijama.
Populacija koja stari predstavlja jednu od najznačajnijih socijalnih transformacija dvadesetog stoljeća. Broj osoba starijih od 60 godina 2020. godine je u svijetu nadmašio broje djece mlađe od 5 godina. Kroz slijedeća tri desetljeća, do 2050. godine, očekuje se udvostručenje broja starijih osoba, od kojih će 80% živjeti u zemljama niskog i srednjeg prihoda. U Hrvatskoj je, prema posljednjem popisu stanovništva, najbrojnija skupina osoba u dobi između 60 i 64 godine. Iduća najbrojnija skupina je ona od 55 do 59 godina, a nakon nje, ona od 70 do 74 godine. Ukupno gledajući, oko 30% stanovnika Hrvatske je u skupini starijih od 60 godina.
Jedna od predrasuda s kojom se starije osobe suočavaju povezana je direktno s njihovom životnom dobi i naziva se „ageisam“, u slobodnom prijevodu – dobizam. Sve dobne skupine su izložene predrasudama temeljnima na njihovoj dobi, no starije osobe i više nego druge skupine. U borbi protiv ovakvih nepoželjnih uvjerenja Svjetska zdravstvena organizacija navodi neke konkretne akcije kojima se vodi globalna briga o zdravom starenju i borba protiv predrasuda, no kako bi one bila uspješnije potrebno je ostvariti suradnju na globalnoj razini putem zajedničkih platformi.
Ujedinjeni narodi donijeli su načela o skrbi za starije ljude kojima je cilj poslužiti kao vodstvo u osiguravanju unapređenja zaštite zdravlja starijih i poboljšanje kvalitete njihovog življenja. Jedno od načela se usmjerava na „postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te sprječavanje ili odgodu početka bolesti.“ Tako je cijelo desetljeće 2020. – 2030. na 73. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj 3. kolovoza 2020. godine, proglašeno „Desetljećem zdravog starenja 2020-2030“. Zdravo starenje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi. Kako bi se omogućilo takvo starenje potrebno je da ga prati sredina koja podržava samostalno socijalno uključivanje starijih osoba, bez predrasuda i diskriminacije. To ujedno podrazumijeva razvijanje i pokazivanje odgovornog i pozitivnog zdravstvenog ponašanja u mlađoj životnoj dobi.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti