Tema Međunarodnog dana obitelji 2023. godine – „demografski trendovi i obitelji“, nije nam toliko bliska na razinama koje su nam poznate i svakodnevne, no posljedice tih trendova svakako jesu. Jedan je to od četiri „megatrenda“ koji uključuju tehnološke promjene, migracije, urbanizaciju, demografske i klimatske promjene. Pojam „megatrend“ odnosi se na značajne čimbenike koji oblikuju život na globalnoj razini i utječu na ponašanje ljudi, mobilnost i okoliš. Uz ove navedene tu spada i područje zdravlja ili javnog zdravstva. Megatrendove možemo smatrati najvjerojatnijim predviđanjima budućih događaja na kojima se onda temelje odluke i politike u sadašnjici.
Obitelj kao pojam poznata je svima nama. Ako je se definira, onda je obitelj „osnovna društvena skupina, povezana srodstvom, utemeljena na braku i zajedničkom životu užega kruga srodnika, prije svega roditelja, koji vode brigu o djeci (svojoj ili posvojenoj) te ih odgajaju.“ Ovakav model se naziva nuklearnom obitelji, no to nije jedini model. Prateći modernizaciju, u društvu se javlja i sve veći broj obitelji s jednim roditeljem, nevjenčanih zajednica, istospolnih zajednica i samačkih kućanstava.
Jedna jedinstvena obitelj, koju se radi svoje veličine može proučavati u terminima demografije jest obitelj Langaryd. Prema Guinessovoj knjizi rekorda obitelj Langaryd je jedna od najvećih obitelji na svijetu, a obuhvaća sve živuće potomke bračnog para koji je u 17. stoljeću živio u Švedskoj. Ova obitelj, prema podacima iz 2006. godine, broji 149 000 zabilježenih članova, uključujući i one koji su članovi postali brakom. Živih članova obitelji je tada bilo 111 500. Govoreći o demografskim trendovima, navedena obitelj čini 1.1% populacije Švedske, a u SAD-u je prisutna u 48 od 50 država. Članovi obitelji žive u 60 zemalja svijeta, na svim kontinentima.
Za većinu obitelji ipak ne možemo pratiti demografske trendove u tolikoj mjeri. U većini slučajeva ti trendovi zahvaćaju velik broj manjih, različitih obitelji, no s posljedicama koje se osjete direktno i konkretno u vlastitim, svakodnevnim životnim okolnostima. Demografske trendove uglavnom oblikuju stope fertiliteta i mortaliteta. Smanjene stope fertiliteta mogu za obitelji značiti napredak, budući da obiteljima omogućavaju veće ulaganje u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu djece što dovodi do smanjenja siromaštva i boljeg socio-ekonomskog napretka. Smanjenje stope fertiliteta također dovodi do povećanja uključenosti žena u tržište rada. Osim ovih prednosti, postoje i nedostatci smanjenih stopa fertiliteta. Obitelji s manje članova će se teže nositi s nekim izazovima, poput skrbi o drugim članovima obitelji ili nekim aspektima funkcioniranja kućanstva/domaćinstva. Također, u okolnostima kriza poput veće nezaposlenosti ili bolesti, obitelji imaju manje članova na koje se mogu osloniti. Osim toga, niske stope fertiliteta mogu dovesti do posljedica na socijalnu i radnu strukturu populacije koja ima ozbiljne i nepredvidive učinke na društvenu sigurnost i rodnu ravnopravnost.
Nezaustavljiva, a često i teško uhvatljiva je brzina kojom se odvijaju promjene s posljedicama na naš svakodnevni, individualni i obiteljski život. Govoreći o promjenama u društvu i obitelji, u kontekstu povijesti, Hrvatska enciklopedija ovako navodi:
„Obitelji su nekada bile osnovni prostor inkulturacije djece u kojem su ona stjecala znanja o svijetu i preuzimala shvaćanje svijeta i života te usvajala modele prihvatljivoga ponašanja. Obitelji su bile primarne točke referencije i identifikacije pojedinaca, što u razdoblju između dvaju svjetskih ratova sve više nestaje zbog promjena koje unose dinamični robnonovčani odnosi (osobito na selu), obvezno školovanje, te institucije i sustavi komuniciranja u suvremenom društvu. Sa smanjivanjem obitelji i nestajanjem njihovih nekadašnjih funkcija, nekad važni odnosi, kao npr. odnos starijih i mlađih naraštaja, nestaju, a drugi se, npr. odnos muža i žene, kao i odnos roditelja i djece, mijenjaju.“
(obitelj: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje)
(www.un.org)
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti