Međunarodni dan i tjedan svjesnosti o stresu

Od rođenja, čovjek se podvrgava testovima. Najviše zapamćeni su nam vjerojatno  oni školski testovi, dok one životne možda želimo maknuti s uma. Neki vole ispitivati od čega su sazdani pa se tako namjerno podvrgavaju stresnim situacijama – to su okolnosti poželjnoga stresa koji može značiti napredak. Onaj negativan je ujedno onaj neželjeni stres, kojeg nažalost ima u izobilju, s prolaskom vremena trajanja pandemije sve više i više. Iako neugodno, stres nikako nije nesavladivo iskustvo, a pogotovo ne neprolazno. U afirmacijskom tonu – stres je moguće savladati, ublažiti, a stresna razdoblja imaju svoj kraj.

Međunarodni dan svjesnosti o stresu obilježava se prve srijede u studenom od 1998. godine, a Međunarodni tjedan svjesnosti o stresu, prvi tjedan u studenome, obilježava se od 2018. godine kad je pokrenut na inicijativu Međunarodnog udruženja za upravljanje stresom (The International Stress Managament Association – ISMA). Ove godine globalni skup na temu stresa i osobne dobrobiti obuhvaća teme poput rada u novim okolnostima, poboljšanja osjećaja osobne dobrobiti u kontekstu prirode, ulogu podsvijesti, sindrom izgaranja na radnome mjestu i ulogu tehnologije u poboljšanju mentalnog zdravlja.

Govoreći o stresu, u kontekstu ove teme misli se na mentalni ili emocionalni pritisak kojem smo izloženi kad okolnosti nadilaze naše kapacitete za suočavanje uslijed čega se osjećamo preplavljeno i savladano. Najčešće su to okolnosti koje su za nas nove, neočekivane, ugrožavajuće ili one u kojima imamo malo ili nimalo kontrole nad situacijom. Kako ćemo se nositi sa stresom koji je neizbježan dio života je posljedica našeg genetskog nasljeđa, događaja koje smo tijekom života prošli, naše ličnosti i socijalnih i ekonomskih okolnosti. Malo stresa ili onaj kontrolirani je poželjan jer nam lučenje hormona stresa može pomoći u svladavanju prepreka, aktivaciji imunološkog sustava i brzim reakcijama kad je to potrebno. Mnogo stresa ili dugotrajan stres može ostaviti negativne posljedice i na mentalno i na fizičko zdravlje.

Bez navođena brojnih i opsežnih znakova stresa i posljedica koje ostavlja, u nastavku donosimo sedam načina za postizanje pozitivnih ishoda. Postoje i metode i tehnike u suočavanju sa stresom koje su učinkovite, ali i brojne. Mnoge od njih uključuju neku od tehnika disanja. U nastavku donosimo nešto drugo – podsjetnike ili savjete o tome kako stres preduhitriti, zaustaviti prije nego se pojavi odnosno smanjiti vjerojatnost pojave, barem onoga na što u životu možemo utjecati.

Ne činite isto što i prošle godine – postupamo li uvijek na isti način dobit ćemo iste rezultate, osim ako se drugi promijene, no to nije u našoj kontroli. Učinite nešto drugačije za sebe danas, počnite s nečim opuštajućim ili zabavnim.

Suočite se s teškim odlukama odmah, a ne kasnije – poznata izreka kaže „Ne ostavljaj za sutra što može učiniti danas“. Ako postavimo prioritete i prvo se posvetimo zahtjevnijim zadacima manje ćemo biti pod stresom i imat ćemo mirniji ostatak dana. Lakše ćemo obavljati ostale zadatke, mentalno rasterećeni i produktivniji.

Pronađite razloge za djelovanje, umjesto izgovora – usmjerimo li se na negativne strane gotovo uvijek ćemo namjeru za djelovanje moći zaustaviti poznatom konstrukcijom „Da, vrlo rado, ali…“. Ako je moguće nečemu reći „Da“ moglo bismo se iznenaditi pozitivnim razvojem događaja.

Rekapitulirajte – u želji za promjenom, micanjem iz pozicije u kojoj jeste, budite asertivni. Ponekad je to potrebno prvo naučiti, no najbolja vježba je pokušati. Pitajte za ono što želite dobiti, izrazite svoje mišljenje i očekivanja koja imate, kako od sebe tako i drugih.

Preokrenite situaciju – svakoj situaciji i okolnostima se može pristupiti na barem još jedan način, a često i više od toga. Odvojite vrijeme kako biste analizirali sve mogućnosti, savjetujte se i ne krećite samo od pretpostavki, nego postupajte na temelju provjerenih informacija.

Vjerujte u sebe tako da vjerujete u sebe – možda zvuči redundantno ili besmisleno, ali nema drugog načina jer vjera u sebe počinje i završava s nama. Drugi pritom mogu biti poticaj ili podrška, ali ne mogu biti zamjena.

Mijenjate misli – mijenjate ishode – naše misli, odnosno um je početna točka promjene. Zamjena negativnih misli, koje nam odmažu, ili uvjerenja sa onima pozitivnima, može se učiniti na različite načine, ovisno o vremenu i okolnostima koje imamo. Svima dostupno je korištenje mašte i vizualizacija tako da i naš mozak može „vidjeti“ ono što želimo ostvariti. Nemojte podcijeniti snagu vlastitog uma.

Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije

(izvori: isma.org.uk)

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content