Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja 2022.

Tema: “Osvrt na izazove koje donose droge u zdravstvenoj i humanitarnoj krizi“ 

(u originalu: “Addressing drug challenges in health and humanitarian crises”)

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je u prosincu 1987. proglasila 26.6. Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem podizanja svijesti o važnosti ove teme na globalnoj razini. Dan je izabran na spomen kineskoj borbi protiv trgovine opijumom, koja se smatra prvom bitkom započetog rata protiv droga, u lipnju davne 1839. godine. No, kao što znamo, taj rat traje i danas.

Došlo je vrijeme da se i ove godine na simbolični datum osvrnemo oko sebe – pandemija jenjava i dobiva sve manje odjeka u medijskom prostoru, nastavljaju se polako  životne aktivnosti. „Otključavamo se“. S druge strane, javlja se nova humanitarna kriza, ratna. Previli smo rane, da bi ih opet otvorili. Dopustimo si pitanje, gdje se u svemu nalazi bolest ovisnosti, život onih ljudi kojima je ova bitka svakodnevna? Kako se bore sa svojim problemima pomnoženim pandemijom i ratnom krizom? 

Analizom statistika utjecaja pandemijske dvije godine na svijet droga, generalni zaključak je da je proizvodnja, dostupnost i konzumacija droga u porastu. Prema Europskom izvješću o drogama koje je nedavno objavio EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (2022.), Europsko izvješće o drogama 2022.: trendovi i razvoj, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg), najviše se u analiziranom periodu konzumirao kanabis, sve češće i sintetski oblik, sa sve većim udjelom psihoaktivne komponente THC-a. Također, konzumacija kokaina je u porastu, a posebno zabrinjava sve češća konzumacija rizičnijeg „crack“ kokaina. Amfetamini i MDMA se proizvode u sve više ilegalnih laboratorija diljem Europe, ali moguće i u Afganistanu koji se u Europu transportira „heroinskim putevima“. S obzirom da je Afganistan najveći svjetski proizvođač nezakonitog opijuma i heroina, ostaje nam za vidjeti koliko će aktualna politička situacija u toj zemlji utjecati na porast proizvodnje i distribucije istog na europsko tržište droga. 

No, spustimo se na razinu našeg okruženja. Kakva je situacija po pitanju konzumacije alkohola, duhanskih proizvoda, droga, ali i energetskih napitaka te rizik potencijalnih ponašajnih ovisnosti kao što su kockanje i igre na sreću te prekomjerno igranje računalnih igara na području Zagrebačke županije, pokušali smo saznati anketnim online upitnikom koji su ispunili učenici 1. razreda svih srednjih škola. Svim sudionicima, učenicima, stručnim suradnicima i nastavnicima koji su pomogli da se anketa provede ovim putem zahvaljujemo na suradnji, a rezultati koje smo dobili su sljedeći:

Anketi se odazvalo 508 učenika (261 muškog spola i 247 ženskog spola).  

Većina je izjavila da ne koristi duhanske proizvode (73.6 %), no zabrinjavaju izjave dijela učenika koji sada redovito ili povremeno konzumiraju duhanske proizvode da su im isti ponuđeni već u ranoj dobi (3 ili 6 godina) od strane odraslih članova obitelji (djed, baka, roditelji). 56.1 % smatra da je glavni razlog početka konzumacije utjecaj vršnjaka, no također i znatiželja te neznanje o mogućim posljedicama, a dob početka redovite konzumacije je između 11 i 14 godina. Učenici smatraju da su im duhanski proizvodi lako dostupni (81.5 %), a većinom koriste cigarete (17.7 %). 7.3 % ispitanika izjavilo da koristi e-cigarete, a 4.5 % „vipe“. Neki su izjavili da koriste i više oblika duhanskih proizvoda, a nikotinske bombone ili žvakaće gume koristi 0.3 % učenika.

Alkoholna pića redovito konzumira zabrinjavajućih 22.2 % učenika, a ponekad konzumiraju 39 % učenika. Samo je 38 % učenika izjavilo da ne konzumira alkoholna pića. Alkoholna pića 72 % učenika smatra lako dostupnim, 23.6 % teže dostupnim, a samo 4.3 % učenika smatra da su ima alkoholna pića nedostupna. Također je zabrinjavajuće izjava nekih učenika da im se alkoholna pića (rakija) nude kao lijek (za glavobolju, bolove u trbuhu i sl.) već u najranijoj dobi ( 3 g.!). Raspon dobi prve konzumacije alkoholnih pića je od 9 do 15 g. Mladi najčešće konzumiraju pivo (13.2 %), a radler (9.3 %). Vino konzumira 5.7 % učenika, žestoka pića 6.3 %, a čak 32.9 % učenika konzumira više vrsta alkoholnih pića. Učenici također smatraju da je utjecaj vršnjaka glavni razlog konzumacije alkoholnih pića, ali i znatiželja, stres te konzumacija alkohola od strane roditelja.

Droge je izjavilo da ne konzumira 93.9 % učenika, 3.9 ih ponekad konzumira, a 2.2 % redovito konzumira. Samo 15.4 % učenika smatra da su droge nedostupne, 58.7 % da su teže dostupne, a lako dostupnim ih smatra čak 26 % učenika. Dob prve konzumacije je prosječno 15 g., no neki učenici su droge probali već u dobi od 11 godina. 13 % učenika izjavljuje da konzumira marihuanu, ali je dio učenika naglasio da marihuanu ne smatra drogom. Jedan učenik je izjavio da konzumira kokain, a jedan da konzumira heroin. Učenici smatraju da je razlog konzumacije droga većinom znatiželja (39.6%), utjecaj vršnjaka (31.3 %) i neznanje o mogućim posljedicama (18.1 %), ali i bijeg od problema, depresije i stresa u školi.

Energetska pića (prosječna limenka energetskog napitka sadrži 27 g šećera i 80 mg kofeina) konzumira redovito 27.2 % učenika, ponekad 23.8 %, a 49 % ne konzumira. Dob prve konzumacije je između 8 i 14 g, iako 70.7 % učenika smatra da su štetna za zdravlje. Čak 18.1 % učenika nije sigurno jesu li energetska pića štetna za njih, a 11.2 % smatra da nisu štetna za zdravlje.

Igre na sreću (loto, kladionice, online klađenje) većina učenika ipak ne igra (86.6 %), no da  redovito igra izjavljuje 5.5 % učenika, a ponekad 7.9 %. Početna dob za igranje je 14 godina. 55.9 % učenika smatra da igre na sreću mogu imati štetne posljedice po mentalno zdravlje, 21.9 % učenika nije sigurno u to, a 22.2 % smatra da uopće ne nose rizike po zdravlje.

Video igre redovito igra 53.5 % učenika, 20.9 % ponekad, a 25.6 % nikad. 71.6 % učenika provodi do dva sata dnevno igrajući, 14.8 % provodi do 6 sati, a 13.6 % provode neograničeno vrijeme za računalom. Ipak, 76.4 % učenika smatra da prekomjerno igranje video igara može biti štetno za zdravlje, 9.4 % ih nije sigurno u to, a 14.2 % smatra da prekomjerno igranje nije štetno.

Za kraj, učenike smo pitali koji je po njihovom mišljenju najbolji način da dođu do informacija o navedenim temama, pri čemu je 31.5 % izjavilo da je najbolji način za to samostalno pretraživanje interneta, a čak 26.2 % učenika smatra da zna sve što ih zanima o navedenim temama. 15.9 % do informacija bi došlo razgovorom s prijateljem, a 14.6 % od djelatnika škole, dok 11.8 % bi za isto pitalo zdravstvenog djelatnika. 

Svake se godine na današnji datum osvrnemo na važnost ove bitke, neprocjenjivu vrijednost prevencije, jer nekada nema povratka na „tvorničke postavke“ nakon počinjene štete. Zato je prva linija zdravlja pravovremeno i točno informiranje mladih ljudi o putu kojim ne želimo da krenu, jer smo vidjeli njegov kraj i posljedice koje nosi, nebrojeno puta. 

Mladi informacije upijaju „online“ i od vršnjaka, što su nam jasno poručili. Znaju li razliku između istinitih i lažnih izvora? I ovi rezultati nam govore da dijeliti istinu nije jednostavan posao. Niti je posao jedne institucije. Samo udruženim radom i međusektorskom suradnjom možemo postići rezultate vrijedne naše obitelji, zajednice, društva kao cjeline. A bitka je to koju vrijedi dobiti. I to već svi znamo.

Roditelji, staratelji, djedovi i bake, budimo pozitivan primjer djeci. Samo zajedničkim snagama možemo mijenjati percepciju zdravlja i štetnosti sredstava ovisnosti, kako i micati  generacijski uvjetovane predrasude koje su nam prepreka ka pomaku u bolje sutra.

Istraživanje proveo Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Službe za javno zdravstvo, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije

Za dodatne informacije i pitanja javite na se na mail adresu: mentalno-zdravlje@zzjz-zz.hr

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima • Pravila privatnosti

Skip to content