Poveznice

ISO 9001
ISO 14001
ISO/IEC 17025
ISO/IEC 27001

Krpeljni Meningoencefalitis i Lyme Borelioza

Krpeljni meningoencefalitis  (KME) je virusna bolest rasprostranjena širom Europe i Azije. Bolest uzrokuje virus krpeljnog meningoencefalitisa koji pripada rodu Flavivirusa, porodica Togaviridae, a prenosi se ubodom  zaraženog krpelja.

Krpelji su mali člankonošci paučnjaci iz reda grinja koji parazitiraju na toplokrvnim životinjama, samo iznimno i na čovjeku. Rasprostranjeni su široko u  prirodi, najčešće se nalaze u sloju niskog raslinja i grmlja, šikarama, visoko travnatim staništima i u prizemnom sloju rubnih područja šuma. S obzirom na to da su za njihovu aktivnost bitni vlaga i temperatura krpelji imaju svoju sezonsku aktivnost od proljeća do jeseni . Krpelj u svom razvoju prolazi kroz tri faze:

larva, nimfa i odrasli oblik (adult) pri čemu je za svaku od tih razvojnih faza krpelju nužan obrok krvi.

Izvor:  https://www.oduhadorepa.hr/krpelji/

Krpelj ne skače , ne leti , ne pada sa stabala,  on svoju žrtvu ne traži aktivno  kao npr. komarac. On se popne od tla na vršak grančice grma ili trave i tu nepomično čeka dok se žrtva ne približi. Kada ga čovjek ili životinja dotaknu on se svojim nožicama zakači, te neko vrijeme traži povoljno mjesto na tijelu. Ubod krpelja je potpuno bezbolan. U RH najrasprostranjeniji je šumski krpelj Ixodes ricinus.

Izvor: https://www.plivazdravlje.hr

Prirodni rezervoar KME virusa su mali šumski glodavci, jež, krtica, lasica, lisice, jelen, vepar, ali i neke domaće životinje (ovce, koze). Najčešće bolest pogađa osobe koje profesionalno borave u tzv. prirodnim žarištima u kojima ima zaraženih krpelja (šumski radnici, poljoprivrednici) ili one koje kao  izletnici dolaze u kontakt sa krpeljima. U RH takvo je područje primarno sjeverozapadna Hrvatska  između Save i Drave, međutim uzročnik se proširio i na ostale krajeve, npr. Gorski kotar.

Osnovni način prijenosa bolesti je ubodom zaraženog krpelja, moguć je i alimentarni put konzumacijom termički neobrađenog ili nedovoljno obrađenog mlijeka i mliječnih prerađevina  koza, ovaca, krava.  Prijenos virusa sa čovjeka na čovjeka nije poznat.

Poznate su dvije varijante bolesti. U Europi je bolest uzrokovana srednjoeuropskim tipom virusa sa blažom kliničkom slikom i letalitetom < 1%, dok u Aziji prevladava dalekoistočni tip virusa sa težom kliničkom slikom i letalitetom > 20%.

Klinička slika

Većina zaraženih osoba uopće ne oboli,  25% inficiranih razvije teži oblik bolesti. Ako i dođe do razvoja bolesti ona se manifestira bifazičnim tokom. Inkubacija je od 7 do 14 dana.

Prva faza febrilna bolest slična gripi koja traje oko tjedan dana.

Period latencije 4 do 10 dana.

Druga faza – meningoencefalitična kod koje se, uz opće simptome, javljaju i znakovi infekcije središnjeg živčanog sustava (glavobolja, mučnina, povraćanje, poremećaj svijesti, govora, vrtoglavica, rijetko koma), javlja se kod manjeg broja bolesnika.

1/3 oboljelih sa znakovima meningoencefalitisa imat će trajne neurološke posljedice (problemi s memorijom, gubitak sluha, paralize). Kod najvećeg broja bolesnika bolest ipak ima blagi tijek.

Lyme borelioza je sistemna bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi, prenosi se  ubodom zaraženog krpelja. Najčešći izvor zaraze za krpelja su mišoliki glodavci, puh, ptice. Bolest prolazi kroz nekoliko faza i zahvaća više sustava u tijelu: kožu, zglobove, srce i živčani sustav. Ne postoji cjepivo protiv Lyme borelioze, ali se bolest u ranoj fazi uspješno liječi antibioticima.

Nakon inkubacije od 7-14 dana javlja se kružno crvenilo na koži oko mjesta uboda krpelja.  Crvenilo je ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. Ponekad crvenilo može biti praćeno povišenom temperaturom i povećanjem regionalnih limfnih čvorova. Ova kožna manifestacija bolesti je i najčešća, naziva se još i erythema migrans.

Izvor: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/krpelji-kako-se-zastititi/

U kasnijim  stadijima bolesti  B. burgdorferi se može proširiti u ostale organe – mišiće, kosti, srce i živčani sustav sa posljedičnim komplikacijama (artritis, miokarditis, meningitis, neuritis),  stoga je bitno da se sa liječenjem antibioticima započne u ranom stadiju bolesti.

Zaštita od krpelja

  • Preporuča se nošenje prikladne odjeće  i obuće za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Odjeća neka bude svjetlijih boja (krpelj se lakše može uočiti)
  • Prilikom boravka u prirodi izbjegavati provlačenje kroz grmlje, te odlaganje odjeće na njima (po mogućnosti koristiti uređene staze)
  •  koristiti repelente (sredstva za odbijanje insekata)
  • Nakon povratka iz prirode dobro pregledati tijelo (obratiti pažnju na pregibe, područja iza ušiju , pupak, prepone, vlasište)
  • Ukoliko se krpelj učvrstio na koži potrebno ga je što prije ukloniti – SATIMA TRAŽI POGODNO MJESTO ZA HRANJENJE!

Kako ukloniti krpelja

Ne savjetuje se nanošenje nikakvih sredstava poput ulja, alkohola i sl. jer se time samo povećava rizik od zaraze. Krpelja je potrebno uhvatiti pincetom (dezinficiranom alkoholom ili plamenom) uz samu kožu te laganim povlačenjem krpelja polako izvući iz kože. Mjesto uboda  potrebno je dobro isprati vodom i sapunom, te dezinficirati. Ukoliko na mjestu uboda zaostane rilce možemo ga pokušati odstraniti sterilnom iglom, a ako to nije moguće nije potrebna nikakva dodatna intervencija (poput npr. kirurške).

Izvor: CDC

Dodatna mjera kojom se može zaštititi od krpeljnog meningoencefalitisa je cijepljenje.  Cijepljenje se posebno preporučuje osobama koje su zbog prirode svog posla pod povećanim rizikom od zaraze virusom KME (šumari, lovočuvari, terenski djelatnici i dr.), te izletnicima i rekreativcima koji često borave u prirodi.

Primarno cijepljenje se sastoji od 3 doze cjepiva uz docjepljivanje jednom dozom svakih 3 do 5 godina. U slučaju propuštene docjepne doze, nije potrebno ponavljati shemu  primarnog cijepljenja, već što prije primiti jednu docjepnu (booster) dozu. Preporuka je da se cijepljenje provede u zimskim mjesecima kako bi do proljeća stvorili potrebnu specifičnu zaštitu.

Pripremila:
Služba za epidemiologiju

Korištenjem stranice www.zzjz-zz.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Više o kolačićima

Skip to content