Svjetski dan debljine i Hrvatski dan osviještenosti o debljini obilježavaju se svake godine kako bi se skrenula pozornost na jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Debljina nije estetski problem, već kronična, kompleksna i progresivna bolest koja zahtijeva razumijevanje, sustavan pristup i suzbijanje stigmatizirajućih stavova.
Prema najnovijim analizama, Hrvatska se ubraja među zemlje s najvećim udjelom osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u Europi. Čak 65 % odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, pri čemu je 35 % muškaraca i 28 % žena u kategoriji debljine.
Zabrinjava i podatak o dječjoj populaciji, naime svako treće dijete u dobi od 8–9 godina (32 %) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Ukoliko se ovaj trend ne zaustavi, predviđa se da će djeca rođena 2050. godine živjeti čak tri i pol godine kraće od djece rođene 2020. godine, što predstavlja ozbiljno upozorenje za budućnost zdravlja cijele populacije.
Danas znamo da je 229 bolesti povezano s debljinom, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, brojne vrste karcinoma, neplodnost, kronične bolesti pluća i bolesti lokomotornog sustava.
Iako je debljina jasno definirana kao bolest, osobe koje se s njom bore i dalje se svakodnevno susreću sa stigmatizacijom, posramljivanjem i brojnim predrasudama. Umjesto da dobiju stručnu podršku, često su izložene stereotipima koji pogrešno prikazuju debljinu kao rezultat nedostatka volje ili osobne odgovornosti. Takvi stavovi ignoriraju činjenicu da je riječ o složenom zdravstvenom stanju koje je posljedica isprepletenih bioloških, genetskih, psiholoških, socijalnih i okolišnih čimbenika. Upravo zbog toga, teret stigme postaje dodatni problem koji otežava liječenje i potiče razvoj niza emocionalnih i zdravstvenih poteškoća. Osobe koje su izložene negativnim komentarima, ismijavanju ili diskriminaciji češće razvijaju depresiju, anksioznost, nisko samopouzdanje i osjećaj srama, što može dovesti do izbjegavanja zdravstvenih pregleda i otežati pravovremenu dijagnozu drugih bolesti. Uz to, stigmatizacija može potaknuti i neuredne obrasce prehrane, uključujući emocionalno prejedanje ili stroga restriktivna ponašanja koja povećavaju rizik od poremećaja u prehrani.
Debljina se stoga ne može rješavati jednostavnim savjetima niti jednokratnim intervencijama. Učinkovito liječenje zahtijeva cjelovit, multidisciplinaran pristup koji u centar stavlja osobu, a ne samo brojku na vagi. To podrazumijeva uključivanje stručnjaka iz različitih područja — nutricionista, kineziologa, liječnika, psihologa i drugih specijalista koji mogu pružiti koordiniranu i individualiziranu skrb. Svaki od njih ima važnu ulogu u razumijevanju prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti, emocionalnih faktora i prisutnih metaboličkih ili hormonskih poremećaja. Samo takav pristup omogućuje dugoročne rezultate i poboljšanje kvalitete života.
Jednako je važno stvarati društveno okruženje u kojem se promiču razumijevanje i podrška umjesto osuđivanja. Debljinu ne smijemo promatrati kroz prizmu krivnje, već kroz prizmu zdravstvene realnosti koja zahtijeva sustavne napore cijele zajednice – od obitelji i obrazovnih ustanova do zdravstvenog sustava i javnih politika. Pristup temeljen na razumijevanju, stručnoj pomoći i dostupnim resursima potiče osobu da se aktivno angažira u liječenju, čime sama doprinosi smanjenju rizika povezanih s debljinom. Upravo takvim pristupom možemo zaustaviti negativne trendove i osigurati zdraviji i kvalitetniji život sadašnjih i budućih generacija.
Odjel za javno zdravstvo i zdravstvenu statistiku
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije