Davne nedjelje 1880. godine, 6. lipnja, tadašnji Kraljevski zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu (današnja Klinika za psihijatriju Vrapče) temeljem odluke vlade dobio je Statut. Navedeni dokument smatra se pretečom svih kasnijih statutarnih i zakonskih akata, pa i pretečom Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio 19. rujna 1997. godine.
Od 2012. godine, kad je obilježen prvi dan prava osoba s duševnim smetnjama u RH, na mnoge načine se širu javnost upoznaje s ovim društvenim pitanjem. To se činilo putem stručnih skupova, kampanja za smanjenje i uklanjanje stigme koju se veže uz ovaj zdravstveni problem pa do djelovanja putem medija.
Ovim putem, povodom obilježavanja ovog dana, u cilju informiranja i educiranja javnosti, u nastavku slijedi dio teksta nedavno predstavljanog Pojmovnika mentalnog zdravlja. Kako u samom pojmovniku autorice kažu – „jezik mentalnog zdravlja može biti zbunjujuć, s puno stručne terminologije koja nije sasvim poznata ni stručnoj, a ni općoj javnosti. Stoga, kako bismo doprinijeli bolje zajedničkom razumijevanju samoga mentalnog zdravlja, ali i srodnih pojmova, sastavili smo ovaj pojmovnik.“
Još davne 1950. godine na zasjedanju Stručnog odbora o mentalnom zdravlju SZO-a mentalno je zdravlje definirano kao stanje, ali „stanje podložno promjenama zbog različitih bioloških i društvenih čimbenika, što pojedincu omogućuje postizanje zadovoljavajuće sinteze svojih potencijalno konfliktnih i instinktivnih nagona; oblikovanje i održavanje odnosa s drugima; te sudjelovanje u konstruktivnim promjenama u svom društvenom i fizičkom okruženju“.
Mentalno zdravlje nije neko savršeno stanje, već podrazumijeva pozitivan stav i odnos prema sebi i drugima, pozitivnu sliku o sebi, visoku razinu samosvijesti i samopoštovanja, osjećaja kontrole i optimizma te sposobnost suočavanja s problemima. Samosvijest, odnosno znanje koje imamo o sebi i doživljaj toga tko smo, istovremeno je osnova našeg mentalnog zdravlja i naš unutarnji zaštitni mehanizam.
Imajte na umu da dobro mentalno zdravlje ne znači život bez stresa i neugodnih emocija (ljutnje, tuge, straha, zabrinutosti…). Ono ima zaštitnu ulogu: štiti nas od negativnih posljedica stresa i teškoća koje su dio života svakog pojedinca tako da ih možemo prihvatiti i s njima se nositi koristeći svoje resurse, znanja, vještine i sposobnosti te tako pomaže smanjiti rizik od razvoja ili pogoršanja problema mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja ili bolesti. Dobro mentalno zdravlje štiti nas i time što podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo i prilagođavamo (fleksibilnost), učimo i testiramo sebe u novim situacijama i s novim problemima te razvijamo nove načine i strategije suočavanja s teškoćama.
Za one koji žele pročitati više „pojmovnik je namijenjen stručnjacima, ali i svima koji žele bolje razumjeti neke ključne pojmove vezane uz mentalno zdravlje.“ Možete ga pronaći ovdje.
Kao poticaj zainteresiranima prenosimo riječi prof. dr. sc. Nataše Jokić-Begić, kliničke psihologinje i jedne od recenzentica Pojmovnika.
„Znate li što je mentalno zdravlje?“ višestruko je koristan i potreban priručnik, i šteta što ga ranije nismo imali na raspolaganju. Pojmovnik je pisan jednostavno i stručno, jasno i pregledno, detaljno i sveobuhvatno. On će biti poticaj i ohrabrenje osobama s psihičkim smetnjama da se konzultiraju sa stručnjacima za mentalno zdravlje i da traže stručnu pomoć. Također, pojmovnik će pomoći u destigmatizaciji psihičkih smetnji i demistifikaciji traženja pomoći od psihologa/psihijatra, odnosno samog liječenja.
Muslić, Lj., Rukavina, T. i Raguž Pečur, B. (2024). Znate li što je mentalno zdravlje? Dobrodošli u pojmovnik mentalnog zdravlja! Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije
