Povod za odabir 6. lipnja kao datuma obilježavanja ovog dana seže u 6. lipnja davne 1880. godine. Tad je današnja Klinika za psihijatriju Vrapče, a tadašnji Kraljevski zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu temeljem odluke vlade dobio Statut, koji se prema prof. Vladi Jukiću može smatrati „jednim od najvažnijih dokumenata u povijesti hrvatskih nastojanja usmjerenih na što je moguće bolje osiguravanje prava duševnih bolesnika“. Također ga smatra i pretečom svih kasnijih statutarnih i zakonskih akata, pa i pretečom Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio 19. rujna 1997. godine.
Spomenutim zakonom se propisuju temeljna načela, zaštita prava te uvjeti za primjenu mjera i postupanje prema osobama s duševnim smetnjama. Od 2012. godine, kad je obilježen prvi dan prava osoba s duševnim smetnjama u RH, na mnoge načine se širu javnost upoznaje s ovim društvenim pitanjem. To se činilo putem stručnih skupova, kampanja za smanjenje i uklanjanje stigme koju se veže uz ovaj zdravstveni problem pa do djelovanja putem medija.
Jedno od takvih događanja je održano krajem prošle godine u obliku edukacijske radionice o reorijentaciji i transformaciji sustava zaštite mentalnog zdravlja u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klinike za psihijatriju Vrapče i ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj. Bio je predstavljen „Strateški okvir zaštite mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj od 2021. – 2030“ te je održano i predavanje „Transformacija službi za skrb o mentalnom zdravlju i promicanje ljudskih prava“. Na skupu je kao poželjno i potrebno istaknuto reorijentiranje sustava zaštite mentalnog zdravlja s primarno bolničkog na sustav ranog otkrivanja, prevencije i liječenja u zajednici u kojoj ljudi žive. Cilj ove radionice je bio istaknuti potrebne promjene za postizanje učinkovitijeg zadovoljavanje zdravstvenih potreba osoba s problemima mentalnog zdravlja.
Još jedan način informiranja javnosti i promicanja prava jest putem edukacije javnosti, posebno mladih osoba. Udruga Mentalno zdravlje Europe (MHE – Mental Health Europe) je u svibnju ove godine objavila publikaciju sa smjernicama za žurnu primjenu u skrbi o mentalnom zdravlju mladih. Tri glavne točke koje se izdvajaju su 1) osiguravanje prevencije problema mentalnog zdravlja, 2) osnaživanje i uključivanje mladih Europe u donošenju odluka o njihovom mentalnom zdravlju i 3) ciljana skrb i pomoć za mentalno zdravlje tijekom cijelog života.
Oko polovine problema mentalnog zdravlja koje pogađaju ljude tijekom života svoj početak imaju prije ili tijekom adolescencije. Govoreći o potrebi za prevencijom MHE udruga ističe ulaganje u „pismenost“ iz područja mentalnog zdravlja putem uključivanja edukacije o temi u školski sadržaj namijenjen učenicima, ali i nastavnicima.
S ciljem promicanja mentalnog zdravlja i „opismenjavanja“ iz područja održane su radionice o destigmatizaciji psihičkih poremećaja u Zaprešiću u Srednjoj školi Ban Josip Jelačić u drugim razredima svih smjerova četverogodišnjih (ekonomist, opća gimnazija, hotelijersko-turistički tehničar, računalni tehničar) i trogodišnjih škola (trgovac, frizer, kozmetičar, kuhar/konobar/slastičar).
Poznati izraz pandemija nakon pandemije ukazuje na prisutan, i očekivani val problema mentalnog zdravlja kao posljedice pandemijskih okolnosti na koje se nadovezalo ratno stanje i opća neizvjesnost. Izazovne okolnosti poput ovih, u izazovnom periodu poput adolescencije, potiču mlade na razmišljanje o problemima koji u sve većoj mjeri pogađaju njih same ili njihove prijatelje pa tako i posrednim putem o pravima osoba s duševnim smetnjama.