Povod za odabir 6. lipnja kao datuma obilježavanja ovog dana seže u 6. lipnja davne 1880. godine. Tad je današnja Klinika za psihijatriju Vrapče, a tadašnji Kraljevski zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu temeljem odluke vlade dobio Statut, koji se prema prof. Vladi Jukiću može smatrati „jednim od najvažnijih dokumenata u povijesti hrvatskih nastojanja usmjerenih na što je moguće bolje osiguravanje prava duševnih bolesnika“. Također ga smatra i pretečom svih kasnijih statutarnih i zakonskih akata, pa i pretečom Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio 19. rujna 1997. godine.
Spomenutim zakonom se propisuju temeljna načela, zaštita prava te uvjeti za primjenu mjera i postupanje prema osobama s duševnim smetnjama. Od 2012. godine, kad je obilježen prvi dan prava osoba s duševnim smetnjama u RH, na mnoge načine se širu javnost upoznaje s ovim društvenim pitanjem. To se činilo putem stručnih skupova, kampanja za smanjenje i uklanjanje stigme koju se veže uz ovaj zdravstveni problem pa do djelovanja putem medija.
Iz ureda pučke pravobraniteljice o situaciji u protekloj 2024. godini kažu:
„Pritužbe koje smo zaprimali tijekom 2024. godine u najvećoj mjeri odnosile su se na valjanost dobrovoljnog pristanka te smještaj na zatvorene odjele, ograničavanje slobode kretanja i primjenu mjera prisile prema dobrovoljnim pacijentima te neinformiranost pacijenata o mogućnosti povlačenja pristanka.“
Neki od problema koji se izdvajaju, a utječu na pacijente, njihova prava, ali i na stručno osoblje je upravo nedostatak samog stručnog kadra „što u određenim situacijama može utjecati na redovitu izradu individualnih planova liječenja, njihovu primjenu i praćenje, kao i manjkavu evidenciju kod primjene mjera prisile.“
„Stoga je za unaprjeđenje situacije i učinkovitije suzbijanje stigmatizacije i diskriminacije osoba s duševnim smetnjama potrebno unaprijediti međuresornu suradnju, pogotovo u području zdravstveno-socijalne skrbi, osnažiti izvaninstitucionalnu podršku i dostupnost usluga za mentalno zdravlje u zajednici, ojačati bolničke kapacitete kroz dovoljan broj zdravstvenih djelatnika uz dostojanstvene uvjeta rada te poboljšanje uvjeta smještaja, kao i u većoj mjeri poštovati autonomiju i dostojanstvo samih pacijenata, individualno planirati njihovo liječenje utemeljeno na oporavku te unaprijediti informiranost o njihovim pravima.“
S ciljem promicanja mentalnog zdravlja i „opismenjavanja“ iz područja skrbi o mentalnom zdravlju djelatnici Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti građanima Velike Gorice dijelili su aktualne letke na temu.
U nastavku donosimo sa stranica HZJZ-a letke o pravima osoba s duševnim smetnjama:
Informirani pristanak na liječenje
