Biologija borovog četnjaka
Borov četnjak ima jednu generaciju godišnje. Leptiri izlaze iz kukuljice koja se nalazi u tlu, od lipnja do kolovoza. Ženka odmah odlaže jaja na iglice bora u obliku jajnog legla (nakupina jaja).Jedna ženka može odložiti od 150 do 350 jaja.U srpnja do listopada, ovisno o vremenskim uvjetima i temperaturi, iz jajnog legla izlaze male gusjenice koje stvaraju male inicijalne zapretke. Takvih malih zapredaka (gnijezda) može biti nekoliko iz kojih se gusjenice stalno sele na toplije položaje na stablu. Konačno stvaraju veliki zapredak u kojem prezimljavaju i iz kojeg izlaze na hranjenje. Hrane se borovim iglicama.
Nakon što dovrše svoj razvoj, gusjenice u tipičnim formacijama jedna za drugom (četi, zbog toga narodni naziv borov četnjak) silaze sa stabla na kukuljenje u zemlji. Gusjenice se obično počinju spuštati od veljače to svibnja, ovisno o lokalitetu i temperaturi. Kada nađu povoljno mjesto (rahlo tlo) gusjenice se zakopavaju na dubinu od 5-20 cm. U tlu ostaju nekoliko mjeseci, najčešće od srpnja do rujna (ovisno o ekspoziciji, temperaturi), kada iz tla izlaze leptiri i razvojni ciklus se ponavlja.
Biljke domaćini
Biljke domaćini borovog četnjaka su borovi (Pinus) i cedar (Cedrus), a na području grada Svete Nedelje to su crni bor, obični bor i cedrovi koji su sađeni kao ukrasne vrste u privatnim i javnim vrtovima.
Borov četnjak preferira soliterna (samostojeća) stabla, na sunčanim i južnim ekspozicijama. Gusjenice prefereriraju osunčane i toplije dijelove krošnje. Ako se radi o grupi stabala ili šumi, preferiraju rubna i osunčanija stabla.
Rasprostranjenost u Hrvatskoj i klimatske promjene
Borov četnjak je od prirode u Hrvatskoj rasprostranjen u obalnom dijelu i tamo je uobičajeni štetnik borova. Zbog klimatskih promjena, visokih zimskih temperatura borov četnjak se počeo širiti prema sjeveru. Gusjenice borovog četnjaka toleriraju zimske temperature do -7 C ako su zaštićene u gnijezdu. Na niskim temperaturama, gusjenice se ne hrane i ne mogu preživjeti. Promjena zimskih temperatura i nedostatak niskih temperatura su bile glavni ograničavajući faktor za širenje borovog četnjaka prema kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Javnozdravstveni problem i štetnost
Borov četnjak je značajan štetnik bora. Kod jakog napada gusjenice mogu pobrstiti sve iglice na borovim stablima.
Borov četnjak na području grada Svete Nedelje je prvenstveno JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM. Gusjenice imaju na sebi otrovne dlačice koje kod ljudi i životinja izazivaju jake alergijske reakcije. Ponekad je dovoljno samo proći ispod stabala s gnijezdima da se dlačice prenesu na kožu i izazovu alergijsku reakciju.
Gnijezda niti gusjenice se NE SMIJU DIRATI.
Posebno su ugrožene životinje (psi i mačke) i njuškanje gusjenica može kod životinja dovesti do teških simptoma i posljedica.
Ako ste primijetili zapredak borovog četnjaka, nalaz možete dojaviti na email adresu: rh.snimus@kajntec.vorob.
Utjecaj na zdravlje ljudi i životinja
Ljudima koji su bili u doticaju s gusjenicama, većinom su šumski radnici, ljudi koji vole boraviti u prirodi, turisti, ali i djeca školske i predškolske dobi.
Kontakt s borovim četnjakom može izazvati različite alergijske reakcije, a najčešći simptom je nagla pojava crvenila na koži. Uzrok tome jesu dlačice gusjenica koje sadrže otrovnu supstancu koja im služi kao način obrane. Reakciju mogu izazvati i mrtve, ne samo živa gusjenice. Uz osip često se javlja i intenzivan svrbež i peckanje. Kod nekih osoba nastaju bolne, upaljene papule ili mjehurići.
Ako dlačice gusjenice dospiju u oči, može se razviti crvenilo i suzenje oka. U težim slučajevima javlja se konjunktivitis uz osjećaj peckanja u očima.
Udisanje sitnih dlačica može izazvati kihanje, nadražaj i začepljenje nosa, simptomi slični alergijskom rinitisu. Kod osjetljivih osoba može nastupiti kašalj ili otežano disanje. U težim alergijskim reakcijama može doći do oticanja usana i kapaka.
Nakon kontakta kožu je potrebno oprati vodom. Liječenje se sastoji od lokalne primjene antihistaminske masti ili kreme koje se namažu na nadražena mjesta na koži, a u težim slučajevima mogu se primijeniti i antihistaminici u obliku tableta i injekcija. Zbog mogućih komplikacija preporučuje se izbjegavati kontakt s gusjenicama i gnijezdima te potražiti liječničku pomoć ako se pojave jači simptomi.
Kod pasa i drugih životinja kontakt s gusjenicama borovog četnjaka može izazvati upalu njuške, jezika i usne šupljine, uz obilno slinjenje, oticanje i bol. U težim slučajevima može doći do nekroze jezika, otežanog disanja, povraćanja pa čak i po život opasne alergijske reakcije.
Korisni savjeti:
- Pri izlasku obratite pažnju na gusjenice koje mogu izazvati alergijske reakcije
- Izbjegavajte lokacije gdje se mogu naći gusjenice
- Nemojte dodirivati gnijezda niti gusjenice
- Upoznajte djecu sa posljedicama diranja gusjenica
- Zaštitite svoje ljubimce od kontakta s gusjenicama i dlačicama
- Ako uklanjate gusjenice s poda zaštitite ruke gumenim rukavicama
- Rukavice operite u kanti vode koju ćete izliti vani, ne unosite u dom
- Prilikom ulasku u dom temeljito prebrišite obuću o otirač
- U slučaju pojave alergijske reakcije obratite se izabranom liječniku ili pedijatru
Mjere suzbijanja
Prema trenutnim saznanjima suzbijanje je moguće mehaničkim putem, skidanjem i uništavanjem gnijezda, a s obzirom da se gnijezda često nalaze previsoko na stablima do istih je u tim slučajevima potrebno doći putem vozila s košarom. Najbolji rezultati suzbijanja su u razdoblju između lijeganja iz jajašaca i izgradnje zimskih gnijezda, najčešće od studenog do veljače. Po učinjenom rezanju zimskih gnijezda, ista je zatim obavezno spaliti. Tijekom provođenja mjera suzbijanja borovog prelca, osobe bi trebale nositi zaštitnu opremu, pokrivala za glavu i maske za lice.
Zavod za zaštitu šuma, Hrvatski šumarski institut
Služba za epidemiologiju, ZZJZ Zagrebačke županije