Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti i treći uzrok invaliditeta u svijetu.
Prema podacima Svjetske organizacije za moždani udar (WSO), ove godine više od 12 milijuna ljudi doživjet će svoj prvi moždani udar, a 6.5 milijuna umrijet će od posljedica moždanog udara.
Iako se rizik povećava s godinama, više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, dok u 16 % slučajeva pogađa osobe mlađe od 50 godina.
Posljedice za preživjele mogu biti teške – od gubitka pokretljivosti, problema s govorom i gutanjem, do emocionalnih i kognitivnih poteškoća.
Vrste moždanog udara
- Ishemijski moždani udar – nastaje zbog začepljenja krvne žile koja opskrbljuje mozak krvlju. Uzrok može biti krvni ugrušak (tromboza) ili embolija – ugrušak koji putuje iz srca ili velikih arterija do mozga. Glavni uzroci uključuju aterosklerozu i fibrilaciju atrija.
- Hemoragijski moždani udar – nastaje kada oslabljena krvna žila pukne i krvari u mozak. Uzroci uključuju aneurizme i arteriovenske malformacije (AVM).
- Prolazni ishemijski napad (TIA) – poznat kao „mini-udar“, uzrokuje privremeni prekid dotoka krvi u mozak. Simptomi su slični moždanom udaru, ali brzo prolaze. Ipak, TIA je ozbiljno upozorenje i zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Kako prevenirati
Moždani udar je vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu, ali većina moždanih udara može se spriječiti otklanjanjem ključnih čimbenika rizika.
1. Regulacija krvnog tlaka
Visoki krvni tlak (hipertenzija) oštećuje krvne žile i može dovesti do niza ozbiljnih posljedica, uključujući moždani udar. Više od polovice svih moždanih udara povezano je s hipertenzijom.
Od izuzetne je važnosti povremeno provjeravati vrijednosti krvnog tlaka. Ukoliko se postavi dijagnoza hipertenzije, zdravstveni djelatnik će procijeniti mogu li se povišene vrijednosti krvnog tlaka korigirati promjenama životnog stila i/ili odgovarajućim lijekovima.
2. Atrijska fibrilacija
Pravovremena dijagnostika i odgovarajuće liječenje ovog zdravstvenog stanja važno je jer atrijska fibrilacija povećava rizik za moždani udar čak pet puta.
3. Prestanak pušenja
- Osoba koja puši 20 cigareta na dan ima šest puta veći rizik za moždani udar
- Pušenje smanjuje razinu „dobrog“ HDL kolesterola, te povećava razinu „lošeg“ LDL kolesterola
- Ugljični monoksid iz cigareta smanjuje koncentraciju kisika u organizmu, dok nikotin povećava srčanu frekvenciju i krvni tlak
- Pušenje povećava rizik za pojavu ateroskleroze
4. Tjelesna aktivnost
Samo 30 minuta vježbanja pet puta tjedno može smanjiti rizik od moždanog udara za 25 %. Svakodnevne aktivnosti poput hodanja, penjanja stepenicama, vrtlarstva i kućanskih poslova također pomažu u smanjenju rizika.
5. Prehrana
- Izbjegavajte prekomjerni unos soli, šećera i zasićenih masti
- Izbjegavajte prerađenu hranu
- Crveno i prerađeno meso s visokim udjelom zasićenih masti i natrija
- Slatkiši, zaslađena pića i hrana – šećer se može „sakriti“ u mnogim namirnicama i pićima
- Studije pokazuju da 2 ili više zaslađenih pića dnevno povećavaju rizik od moždanog udara
6. Kolesterol
Za većinu ljudi razina kolesterola rezultat je loših prehrambenih navika. Hrana bogata zasićenim mastima i trans- mastima povećava razinu LDL kolesterola i rizik od bolesti krvožilnog sustava i moždanog udara.
7. Dijabetes ili šećerna bolest
Jedna od pet osoba koje dožive moždani udar je dijabetičar. Šećerna bolest doprinosi aterosklerozi, što povećava rizik za ishemijski i hemoragijski moždani udar. Dijabetičari imaju lošije ishode nakon doživljenog moždanog udara.
8. Stres i depresija
Otprilike 1 od 6 moždanih udara povezano je s depresijom i stresom. Problemi s mentalnim stanjem gotovo udvostručuju rizik od moždanog udara i TIA-e, posebno kod odraslih osoba srednje i starije dobi. Depresija je povezana s hipertenzijom i atrijskom fibrilacijom – i kao uzrok i kao posljedica.
Prepoznajte simptome – reagirajte brzo!
Brza reakcija može spasiti život. Zapamtite kraticu G.R.O.M:
- G – Govor: otežan, nerazumljiv i nesuvisao govor
Zamolite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. - R – Ruke: jedna ruka je slaba i pada
Zamolite osobu da podigne obje ruke. - O – Oduzetost: asimetričnost jedne strane lica
Zamolite osobu da se nasmije – ako ne može jednako podići oba kuta usana, možda je u pitanju moždani udar - M – Minute: vrijeme je važno! ODMAH pozvati hitnu pomoć (194).
Svaka minuta je važna. Uključite se u kampanju, dijelite informacije, educirajte sebe i druge.
Odjel za javno zdravstvo
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije