WHO Hepatitis: Let’s Break It Down – “Zaustavimo hepatitis”
Virusni hepatitis uzrok je smrti 1.3 milijuna ljudi godišnje diljem svijeta, uz to bilježi se konstantan porast broja novih slučajeva. Radi podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja i liječenja virusnog hepatitisa, svake se godine datum 28.7. obilježava kao Svjetski dan hepatitisa.
Važno je naglasiti da se ova bolest može prevenirati i uspješno liječiti.
Virusni hepatitis, ako se ne liječi, može uzrokovati teška oštećenja jetre, jetrenu cirozu i hepatocelularni karcinom. Uzrokovan je s pet različitih vrsta virusa A, B, C, D i E.
Najčešći uzročnici kroničnog hepatitisa su virus hepatitisa B i C; oko 60 do 70 % slučajeva kroničnog hepatitisa uzrokovano je hepatitis C virusom, 5-10 % uzrokovano je hepatitis B virusom, dok virus hepatitisa E uzrokuje kronični hepatitis u imunokompromitiranih.
Osobe s kroničnom hepatitis B i C infekcijom često ne znaju da su zaražene te posljedično šire virus na druge putem zaražene krv i tjelesnih tekućina. U Republici Hrvatskoj provodi se obavezno testiranje krvi na hepatitis B i C dobrovoljnim darivateljima krvi i organa, te trudnicama. Osobama koje su pod povećanim rizikom za zarazu također se preporučuje redovito testiranje (seksualni radnici, intravenski ovisnici, zatvorenici, muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima i sl.).
Virus hepatitisa D prenosi se kontaktom sa zaraženom krvlju I drugim tjelesnim tekućinama. Infekcija ovim virusom javlja se samo kod osoba koje već imaju hepatitis B infekciju. Koinfekcija hepatitisom D pogoršava infekciju hepatitisom B te može dovesti do komplikacija bolesti.
Virus hepatitisa A najčešći je uzročnik akutnog virusnog hepatitisa, koji ne prelazi u kronični oblik, a preboljenjem osoba stječe imunitet. Put prijenosa je feko-oralni put, a do prijenosa najčešće dolazi zbog loše higijene. Epidemije su često uzrokovane kontaminiranom vodom, te se često javljaju u zemljama u razvoju.
Virus hepatitisa E se također prenosi feko – oralnim putem, hepatitis uzrokovan ovim virusom obično ne prelazi u kronični oblik, osim kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Osobito teški oblik bolesti može se javiti kod trudnica, fulminantni hepatitis, koji može završiti smrtnim ishodom.
Cjepiva mogu spriječiti neke vrste hepatitisa. Cjepivo protiv hepatitisa A preporučuje se osobama koje putuje u zemlje u kojima je povećan rizik od zaraze virusom hepatitisa A. Cijepljenje protiv hepatitisa B provodi se u Hrvatskoj kroz nacionalni program obaveznog cijepljenja od njegovog uvođenja 1999.godine.
Svjetske zdravstvena organizacija ima za cilj eliminirati virusni hepatitis do 2030. godine. U ostvarivanju tog cilja nužno je premostiti socio-ekonomsku nejednakost i stigmatizaciju ove bolesti u društvu. Socio-ekonomska nejednakost osobito se ogleda u činjenici da je u 2022. godini samo 45 % novorođenčadi primilo cjepivo protiv hepatitisa B unutar 24 sata od rođenja.
Kao važna odrednica u pravovremenom testiranju ističe se primarna zdravstvena zaštita. Obiteljski liječnici u prvom su kontaktu s oboljelima te mogu prepoznati osobe u riziku i pravovremeno provesti testiranje na virusne hepatitise, poglavito B i C hepatitis.