Pripremile:
Zvonimira Papeš Ibrišević, dr.med., spec.školske medicine
Angelika Tičinović Ivančić, dr.med., spec.školske medicine
Epidemija COVID-19 bolesti za djecu i adolescente kao i za njihove roditelje predstavlja iznenadnu i neočekivanu promjenu uz više mogućih stresora: trajanje izolacije; strah od zaraze; nedostupnost namirnica, lijekova i medicinskih usluga u opsegu kao prije; razumijevanje informacija osobito uz nove i nepoznate okolnosti.
O utjecajima i posljedicama novonastalih okolnosti života i školovanja na zdravlje školske djece i adolescenata u ovom trenutku znamo jako malo.
Najčešći, blagi oblik bolesti manifestira se kao „bolest slična gripi“ uz povišenu tjelesnu temperaturu, opću slabost, bolove u mišićima, glavobolju, grlobolje, curenje nosa i kašalj a manje česti ali mogući simptomi su i proljev i povraćanje. Na razvoj upale pluća može upućivati otežano i ubrzano disanje uz osjećaj nedostatka zraka, a osobito je zabrinjavajuće ukoliko se naglo razvije pogoršanje općeg stanja, nemogućnost uzimanja tekućine, smetnje svijesti, grčevi, blijeda ili plavičasta koža i sluznice.
Okolnosti vezane uz COVID-19 epidemiju imaju snažan negativan utjecaj na mentalno zdravlje školske djece i adolescenata te se očekuju i dugoročne posljedice u tom smislu.
U skladu s dostupnim aktualnim preporukama HZJZ-a i stručnih društava HLZ-a osim općenitih preporuka za boravak kod kuće za djecu školske dobi i studente osobito je važno voditi brigu o:
1. pravilnoj prehrani
Važno je naglasiti potrebu djeteta za uravnoteženom, svježe pripremljenom, dostupnom sezonskom prehranom raspoređenom u pet obroka dnevno.
Zbog uputa o socijalnoj distanci, obitelji više vremena provode zajedno te se promijenjena obiteljska dinamika može usmjeriti na korist djeteta kroz zajedničku pripremu hrane i jedenje.
Poveznice (Živjeti zdravo kod kuće – HZJZ):
Kako strateški koristiti namirnice?
Važnost pravilne prehrane u vrijeme smanjenih društvenih kontakata
Ne zaboravimo piti vodu!
Vrijeme boravka u kući iskoristite za obiteljske aktivnosti
2. redovitoj tjelesnoj aktivnosti
Preporuča se srednja do intenzivna tjelesna aktivnost primjerena dobi i interesu školskog djeteta u trajanju od 60 minuta dnevno.
Svakodnevne kućne aktivnosti – pospremanje sobe, knjiga, odjeće, igračaka i ostalog također može doprinijeti povećanju tjelesne aktivnosti.
Postojeći uvjeti školovanja omogućuju i kreativniji pristup i izvedbu zdravstveno-odgojnih sadržaja za djecu i mlade. U obradi pojedinih zdravstvenih tema moguće je aktivno uključiti učenike i kombinirati teorijske sadržaje s praktičnim vježbama (na primjer: mjerenje pulsa prije 10 čučnjeva i neposredno nakon vježbe i nakon pet minuta).
Poveznice (Živjeti zdravo kod kuće – HZJZ):
Preporučene dnevne razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine
Kako uspješno ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima
3. adekvatnom odmoru / spavanju
Dnevna potrebna količina sna mlađeg djeteta školske (od 6 do 12-14 godina) je između 8 i 10 sati uz održavanje noćnog ritma spavanja kao i dosad.
Adolescenti ne bi smjeli spavati manje od sedam sati i posebice je važno ne zamijeniti „dan za noć“ ili odlagati odlazak na počinak iza 22 ili 23 sata.
Uporabu elektroničkih naprava (posebice mobitela) posve onemogućiti tijekom noćnog odmora i spavanja. Preporuča se da sat vremena prije odlaska na spavanje dijete nije „priključeno“ na niti jedan uređaj. Umjesto toga obitelj može igrati zajedničke društvene igre ili provoditi vrijeme radeći neku aktivnost u kojoj sudjeluju svi članovi obitelji.
4. socijalizaciji / druženju s vršnjacima
Alternativni oblici komunikacije u vidu telefoniranja i video poziva se preporučaju u razdoblju socijalne izolacije. Povezivanje putem društvenih mreža, i u periodu epidemije, treba sadržajem i trajanjem odgovarati dobi.
Poticati djecu i mlade da svoje uratke (likovne uratke, tekstove, pjesme i druge) podjele s drugima. Poteškoća vezana uz komunikaciju putem društvenih mreža je mogućnost krive interpretacije određene poruke ili namjerno isključivanje pojedinih članova grupe kao i drugih oblika neadekvatne komunikacije pa i vrijeđanja. Roditelji trebaju obratiti pažnju na sadržaj poruka, razgovarati s djecom o tome kako se osjećaju, provjeriti poruke i način komunikacije.
5. očuvanju mentalnog zdravlja
U razdoblju izolacije djeca i mladi najviše vremena provode s ukućanima. Vrijeme provedeno zajedno uputno je iskoristiti, osim za jačanje odnosa, i kao mogućnost da roditelji djeci budu izvor informacija i stabilna podrška. Prisna i otvorena komunikacija s djecom preduvjet je za ranu detekciju teškoća mentalnog zdravlja, a time i pružanje pomoći. Djeca i mladi trebaju biti informirani, ali je uputno da roditelji takve sadržaje ograniče i provjere razumijevanje djeteta.
Poveznice (HZJZ i koronavirus.hr):
Program za očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa
Pet jednostavnih aktivnosti za očuvanje mentalnoga zdravlja
Mogu li nam teška iskustva pomoći da budemo bolji?
Kako koristiti humor u suočavanju sa stresom?
Vrijeme boravka u kući iskoristite za obiteljske aktivnosti
Ukoliko dijete/student od prije ima poteškoće iz područja mentalnog zdravlja treba ostati u telefonskom ili mail kontaktu s nadležnim psihologom/ psihijatrom/psihoterapeutom i ne prekidati medikamentoznu terapiju.
Za sve informacije mogu se obratiti i svom nadležnom školskom liječniku koji će ih upoznati s dostupnim mogućnostima.
6. praćenju nastave u digitalnom obliku
Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH prihvatilo je prijedlog Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ-a za organiziranje zdravstvenog odgoja putem nastave na daljinu.
Preporuke o organizaciji radnoga dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu
U slučaju sumnje na COVID-19 bolest preporučamo javiti se telefonom u vašu nadležnu pedijatrijsku ili ordinaciju obiteljske medicine ili na brojeve pozivnih centara po gradovima Zagrebačke županije gdje ćete dobiti potrebne upute i smjernice za daljnje postupanje.
Brojeve pozivnih centara možete naći na poveznici: http://www.domzdravlja-zgz.hr/obavijesti/